GRADIŠKA, KOZARSKA DUBICA - Kuda god da krenete, sve je manje-više isto, njive su pogorjele, silaža uništena, tuga i briga, kud i kako sad s prehranom goveda, kaže nam Žarko Švraka iz sela Vrbaška, kod Gradiške, čije je poljoprivredno gazdinstvo pretrpjelo ogromnu štetu u ovogodišnjim sušama.
Obišli smo u petak neka poljoprivredna gazdinstva na putu od Banjaluke, preko Gradiške do Kozarske Dubice, koja su pretrpjela štetu zbog suše, a najaviše je stradao kukuruz. Imali su velike zasijane površine, namijenjene za prehranu desetina muznih grla, od čega žive, školuju se i formiraju sad već čitave generacije. Nebo je i ove godine, međutim, bilo nemilosrdno prema njima, jer nakon što su izgubili sve u poplavama, suša ih je ostavila bez prinosa.
"U silažu sam sve dao, oko 60.000 KM me koštao samo kukuruz, od njive do usjeva, šta ja sada imam od toga? O drugim troškovima i mašinama ne smijem razmišljati", rekao nam je Samir Cirimotić, čije se poljoprivredno gazdinstvo nalazi na putu prema Kozarskoj Dubici.
Poljoprivredna matematika je u ovoj zemlji mnogima nedokučiva, pričaju naši sagovornici, jer kako tvrde, posao je to bez radnog vremena, s puno teškog rada i znoja, a gotovo uvijek, do samog kraja, vrlo neizvjesnih rezultata.
"Čitav sam svoj život uložio u zemlju. Kćerke su mi poljoprivredni inženjeri, imam oko stotinu goveda, od čega je više od 50 muznih krava, a ostalo rasplodne junice i telad. Veliki sam problem tokom suše imao da ih prehranim, jer je danak ostao i od prošle godine. Zasijao sam 600 dunuma kukuruza, ni 30 posto nije uspjelo, sve je pogorjelo", očajan je Švraka.
Samo u silažu, kaže, uložio je oko 60.000 KM, ne računajući svoje ruke, radnike, već samo sijanje, naftu, herbicide, đubriva, sjemena i saniranje kvarova na tehnici...
Oni će dati sve od sebe da ne smanje stočni fond, generalno kod nas već umanjen za 40 posto, pa će preostale prinose uz inkulante u stočnoj hrani popravljati i domirivati koncentratom. Malo je onih koji su u prilici zasijati sve površine na vlastitom zemljištu, već plaćaju i zakupe i rente, uzimaju i napuštenu zemlju...
"Od 2010. godine tonemo, poplave su nas zadesile prošle godine i ovo sada, najteže je u mom životu, a čitav sam život u poljoprivredi. Za zakup zemljišta sam platio 1.490 KM, imam i svoga. Ovo što je ostalo sada truli, redovi kukuruza nisu nabijeni, ništa od ovoga nema...", očajan je Švraka.
Kukuruz, posijan u junu i uz Savu, odnosno na vlažnijem tlu, zasad bi mogao biti ono što će poljoprivrednici nazvati rodom. Ipak, kako je moguće uvjeriti se na ovom području, ako ne od suše, mogao bi stradati od divljih životinja, koje nemaju pred čim da strahuju u pohodu na hranu. Preko sedam hiljada dunuma ove plodne zemlje napušteno je. No, to je, kako tvrde i naši sagovornici, tek tema za sebe, kao i cijena mlijeka, uvijek preniska na našem području, bez obzira na kvalitet i potrebu...
Da je godina bila drugačija, bolja, kako računaju, prihodi bi bili izvrsni. Očekivali su 800 kilograma kukuruza po posijanom dunumu ili osam tona po hektaru, puta 0,40 feninga, računaju precizno, pa dok vrate rate za kredite uzete nakon poplave ili u ovoj godini, najmanje oko 30.000 KM čiste zarade. One sate na suncu i zemljoradničke ruke, kako tvrde, ne računaju. Jer, kada bi se sve stavilo na papir, bio bi to iznos daleko viši od stotinu hiljada maraka po domaćinstvu. I tako je manje-više u svakom gazdinstvu, gdje su ruke okrenute ka njivi, a oči prema nebu.
Gubici oko 200 miliona KM
Vlada RS je u četvrtak usvojila Informaciju o posljedicama suše u poljoprivrednoj proizvodnji u 2015. godini, gdje se, prema procjenama, očekuju gubici od oko 200 miliona KM.
Ukupna šteta od grada, prema procjenama opštinskih komisija sa terena, iznosi 14.641.320 KM, a ostalo je uništila suša. Slijedi formiranje eksperimentalno-edukativnog centra za razvoj agrarnog sektora RS i dodjelu poljoprivrednog zamljišta u svojini RS, neophodnog za njegov rad.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže da je situacija i u ovom entitetu veoma loša.
