SARAJEVO, BANJALUKA - Šumarski i drvni sektor u BiH i u doba pandemije bilježe rast i to ne samo po pitanju dobrog izvoza, već i po čuvanju radnih mjesta i zapošljavanju novih radnika potrebnih u proizvodnji.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, drvni sektor u prva dva mjeseca ove godine ostvario je izvoz u vrijednosti 215.159.551 KM, što je za 6,1 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Na sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je održana prošle sedmice, istaknuto je da je pokrivenost uvoza izvozom bila 347,1 posto.
Kompanije su, kako je konstatovano, uložile velike napore kako bi održale proizvodnju, uglavnom sačuvale zaposlene i ostvarile dobre izvozne rezultate.
Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će morati usklađivati prodajne cijena gotovih proizvoda, ali vodeći računa da budu konkurentne.
Izvoz drvnog sektora lani je iznosio 1.312.850.909 KM ili 1,3 posto manje nego u 2019, što je dosta dobro kada se imaju u vidu sve poteškoće s kojima su se privrednici suočavali.
Namještaj je u ukupnom izvozu učestvovao sa 44,1 posto ili 578.769.599 KM, što je za 3,1 posto više nego 2019.
Uvoz drvnog sektora je lani iznosio 377.596.476 KM ili 11,9 posto manje nego prethodne godine.
Lazo Šinik, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne" da je ovaj sektor u cjelini imao dobar rast prethodnih godina.
"Imali smo jedno usporavanje u 2019, ali krenulo se ambicioznije u 2020. godini, bio je dobar start. Ta prva tri mjeseca bila su izuzetno dobra po svim elementima poslovanja, počev od proizvoda u šumarstvu pa onda u preradi drveta i proizvodnji namještaja. Međutim, desila se pandemija i to je uzdrmalo ambicije. U aprilu smo imali nepovoljan period kao svi. U oblasti proizvodnje namještaja imali smo pad za 81 posto, imali smo svega 19 procenata ostvarenja iz aprila 2019. godine. Nismo znali kako dalje, ljude smo ohrabrivali da održavaju kontakt s tržištem, da treba raditi i po cijenu povećanja zaliha, i to se na kraju pokazalo dobrim, jer se već krajem maja situacija počela vraćati u normalu", kazao je Šinik.
Rekao je da su godinu završili bolje nego što su očekivali, pa čak i bolje nego u 2019.
Šinik kaže da u tom ritmu nastavljaju i u 2021. godini, ali da imaju stagnaciju po pitanju šumarstva i da je to normalno u prvim mjesecima zbog zime, ali i zbog praznika.
"Imamo podbačaj u šumarstvu i preradi drveta, negdje 17 posto manje u odnosu na prošlu godinu, ali zato u namještaju imamo rast od 16,3 procenta za prva dva mjeseca i to znači da možemo očekivati bolje, s obzirom na to da je krenulo i vakcinisanje. Ako ne bude neugodnih iznenađenja, možemo se radovati, a što se tiče nekih ozbiljnijih stopa rasta - njih možemo očekivati u 2022. godini", kaže Šinik.
Ističe da u vanjskotrgovinskoj razmjeni imaju solidne rezultate te da imaju nastavak rasta i to za desetak procenata u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle godine.
Naglašava da su mali subjekti u poslovanju imali problema, ali veliki i srednji subjekti su se održali jer su im poslovi pouzdaniji i bolja je komunikacija s tržištem.
Šinik ističe da je od ukupnog izvoza u Republici Srpskoj 16 posto vezano za drvnu industriju, tako da to značajno doprinosi ekonomiji Republike Srpske.
Vildan Hajić, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije Federacije BiH, za "Nezavisne" kaže da oblasti šumarstva i drvne industrije bilježe rast i da još nemaju teške posljedice kao što imaju druge grane - turizam i ugostiteljstvo.
Kaže da se povećava broj zaposlenih u ovoj oblasti, s obzirom na to da se povećava i proizvodnja.
"Moramo povesti računa o radnicima i sačuvati ih u BiH", istakao je Hajić.
U Republici Srpskoj u ovoj oblasti zaposleno 18.000 radnika, a i u Federaciji se broj zaposlenih povećao u posljednjim mjesecima s obzirom na to da ima posla.
Ispred ove grupacije Hajić je zahvalio zdravstvnim radnicima za sve što rade da pomognu stanovništvu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.