BERLIN - Odluka o zatvaranju sedam najstarijih njemačkih atomskih centrala na tri mjeseca, koju je donijela vlada u Berlinu, donijeće na stotine miliona gubitaka energetskim koncernima koji njima upravljaju.
Prema navodima magazina "Der Spiegel", koji se poziva na proračune stručnjaka Jakobs Univerziteta u Bremenu, komanije "EnBw", "E.on", "Vattenfall" i RWE će tokom tri mjeseca imati gubitke od oko 575 miliona evra.
Već danas počinje zatvaranje atomskih centrala Biblis A, Biblis B, Nekarsvesthajm, Brunsbitel, Izar 1, Untervezer i Filipsburg sa ukupnom snagom od oko 7.100 megavata.
Stručnjaci, čije procjene prenose mediji, smatraju da će bezbjednosna kontrola tih sedam nuklearki, koje su u rad puštene do 1980. godine, biti veoma opsežna, te da će one zaista i ostati isključene sva tri mjeseca.
Pored te mere, konzervativno-liberalna vlada kancelarke Angele Merkel je uvela i tromjesečni moratorijum na prošle jeseni donijetu odluku o produženju rada nuklearki do 2040. godine.
Odlukom ranije, socijaldemokratsko-zelene vlade bilo je predviđeno da svih 17 atomskih elektrana bude zatvoreno do 2025. godine.
Za sada privremeno zatvaranje sedam atomskih centrala izazvaće najvjerovatnije i povećanje cijena struje. Jer, tokom tri mjeseca će više energije proizvoditi elektrane na ugalj i gas.
S obzirom na to da one slove kao veći zagađivači, to znači da će poskupjeti i certifikati za emisiju ugljen dioksida, što će se odraziti i na cijene struje.
Pored toga, nejasno je i koliki će biti troškovi energetskih kompanija za plaćanje poreza na nuklearno gorivo tokom tromjesečnog moratorijuma.
Ukoliko bi nuklearke koje su sada privremeno zatvorene morale trajno da obustave rad, to bi značilo ne samo gubitke od više milijardi evra u prometu energetskih koncerna, već i isto tako velike troškove za konzervisanje nuklearki koje su stavljene van upotrebe.