Privreda

Kako EU planira štedjeti energiju: Kraće radno vrijeme, izlozi i spomenici u mraku

Kako EU planira štedjeti energiju: Kraće radno vrijeme, izlozi i spomenici u mraku
Foto: Pixabay | Evo kako EU planira štedjeti energiju: Kraće radno vrijeme, izlozi i spomenici u mraku
Nezavisne novine

Članice Evropske unije ubrzano izrađuju planove za smanjenje potrošnje energije zbog straha od nestašica koje prijete na zimu. Rezerve plina u EU trenutno su popunjene 71 odsto, oko devet odsto manje od cilja koji je EU postavio ranije ovog ljeta do 1. novembra.

Zemlje članice obavezale su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15 odsto do marta kao dio mjera. Ulozi nisu svi isti širom EU. U Njemačkoj bi zatvaranje ruskog plina teško pogodilo industriju i uticalo na mogućnost ljudi da griju svoje domove.

U Švedskoj i Finskoj, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj šemi, uticaj bi bio manje drastičan.

"Brojne rizične zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, donijele su planove za smanjenje potrošnje energije. To će imati "veliki uticaj" na smanjenje potrošnje u EU", rekao je Antonin Čapelot, politički upravnik nevladine organizacije Koalicija za uštedu energije, piše Index.

Naglasio je da će osim trenutnih mjera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade takođe morati preduzeti dugoročne korake, na primjer renoviranje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grijanja.

Šef energetskog instituta u Hrvatskoj: Plan redukcije je pripremljen

Hrvatska je svoj plan već pripremila. Dražen Jakšić, šef instituta Hrvoje Požar to je potvrdio i komentarisao kakvi se scenariji očekuju na jesen.

"Treba pozvati sve građane u što većem broju, ali i preduzetnike, na mjere štednje. Nikad nije bilo važnije štedjeti energiju nego sada, kako bismo na zimu mogli izbjeći redukcije, da bi akumulacije bile punije i kako bi skladišta plina bila što punija", rekao je Jakšić.

Objasnio je i kako će se redukcije sprovoditi, bude li ih bilo.

"One se sprovode prema planu pripravnosti na rizike, koji je izrađen od strane operatora prenosnog i distributivnog sistema, trenutno je na odobrenju Evropske komisije i on će definisati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle", rekao je Jakšić.

U Hrvatskoj dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadaju se da neće doći u takvu situaciju.

Uredba Evropske komisije poziva na smanjenje potrošnje plina od 15 odsto u zimskom razdoblju i daje zemljama članicama da same odrede mjere koje bi trebale doći do toga cilja.

Dosadašnje mjere i planove pojedinih EU zemalja analizirao je i nabrojao Politico.

Francuska - "energetsko otrežnjenje"

Francuska je sredinom jula objavila plan "energetskog otrežnjenja". Većina mjera još je u fazi nacrta i predviđeno je da budu predstavljene krajem septembra. Agnes Panier-Runačer, ministar energetske tranzicije, upozorila je da vlasti namjeravaju zabraniti trgovinama da ostavljaju otvorena vrata dok rade klime i grijanje.

Takođe, u planu je zabrana rada svjetlećih reklama u svim gradovima između jedan i šest ujutro. Ta mjera već je uvedena u gradovima sa manje od 800.000 stanovnika. Pariz očekuje novim planom smanjiti potrošnju energije za 10 odsto u poređenje sa 2019. do 2024. godine. Francuska oko petine prirodnog plina uvozi iz Rusije.

Španija - radikalniji pristup od drugih

Španija je krenula radikalnijim pristupom od ostalih zemalja EU. Već je izdala dekret kojim su firme obavezne klimatizaciju staviti na 27 stepeni Celzijusovih ljeti, a grijanje na 19 stepeni u nadolazećoj zimi.

Vlada je naredila trgovinama da ugrade automatske brave kako bi se spriječilo da vrata ostanu otvorena dok grijanje radi te takođe da izlozi budu u mraku od 22 časa. Domažinstva zasad nisu obavezna poštovati ove mjere.

Španija od Rusije dobija samo oko 10 odsto plina. No uprkos tome španski stav je da mjerama može kratkoročno smanjiti potrošnju za plinom i naftom za pet odsto, što bi ih približilo cilju o smanjenju potrošnje energije za sedam odsto do marta sljedeće godine.

Njemačka - najveći zavisnik o ruskom plinu

Njemačka je najveći zavisnik o ruskom plinu i jedan od najglasnijih zagovornika ušteda. Međutim, još nema obvezujući plan za smanjenje potrošnje energije. Krajem jula izdan je niz preporuka, od kojih će neke postati pravno obavezujuće.

Vlada je pozvala javne i poslovne zgrade da prestanu grijati "prostorije u kojima ljudi ne provode većinu vremena", poput hodnika i velikih dvorana. Na štednju su pozvane velike industrije, ali i domaćinstva i to tako da održavanju minimalnu temperaturu u stanovima.

Robert Habek, njemački ministar privrede, prošle je sedmice najavio nove propise koji će se ticati uštede energije. Grijanje će u javnim zgradama biti dopušteno na maksimalno 19 stepeni Celzijusovih, zgrade i spomenici neće biti osvijetljeni noću, kao ni reklamni panoi.

Kako nema zajedničkih propisa, brojni njemački gradovi i pokrajine donijeli su vlastite mjere, poput redukovanja ulične rasvjete i postavljanja ograničenja temperature u javnim zgradama. Berlin će ugasiti reflektore koji osvjetljavaju 200 istorijskih zgrada i spomenika, dok je Bavarska objavila vlastiti plan za uštedu energije u zgradama javne uprave.

Italija - bez zajedničkog plana

Kao i Njemačka, Italija je veliki zavisnik o ruskom plinu sa oko 40 odsto uvezenog iz Moskve prošle godine. Takođe, nije donesen nikakav zajednički plan. Ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani izjavio je da neće biti drakonskih mjera smanjenja potrošnje, ali onda je vlada u julu objavila da izrađuje hitni plan štednje koji bi mogao uključivati ograničenje grijanja na 19 stpeni zimi i hlađenja na 27 ljeti, smanjenje ulične rasvjete noću i rano zatvaranje trgovina.

Italijanski plan je smanjiti potražnju za plinom za sedam odsto do aprila sljedeće godine, djelimično povećanjem proizvodnje energije na ugljen. Cingolani je uvjerenja da Italija neće imati problema do februara, čak i ako Rusija u potpunosti zatvori isporuku plina.

Poljska - bez nacionalnog plana

Poljska nije donijela nacionalni plan za uštedu energije. Tamo je isporuka ruskog plina već obustavljena, a Poljake više muči nestašica ugljena. Premijer Mateus Moraviecki u julu je apelovao na građane da što bolje izoluju svoje domove prije sezone grijanja.

Najavio je da će država dati milijarde za subvencije domaćinstvima za bolju izolaciju i kupovinu čistijih sistema grijanja. Energetski stručnjaci se boje da će zemlji ove zime nedostajati između jedan do dva miliona tona ugljena.

Poljska je do sad oko 40 odsto svojih potreba za plinom zadovoljavala ruskim uvozom, ali plin drži devet odsto udjela u njihovoj energetskoj korpi.

Češka - izdan samo "priručnik" za uštedu

Zasad je izdan samo "priručnik" za uštedu energije za građane. Navodno su u pripremi izmjene propisa, uključujući skraćivanje službene sezone grijanja s kojom se reguliše vremenski period u kojem se toplinska energija mora isporučiti zgradama.

Češka je gotovo u potpunosti zavisna o ruskom plinu, pri čemu većina odlazi u industriju, a otprilike jedna četvrtina koristi se za grijanje domaćinstava. Prosječna potrošnja plina po stanovniku je 20 odsto viša od prosjeka EU, što znači da bi smanjenje potražnje moglo imati ogroman uticaj.

Češka je najavila da će povećati proizvodnju ugljena u slučaju nužde, a sada očekuje veće isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Nizozemske.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije