BANJALUKA - Prva međunarodna konferencija o energetskoj efikasnosti na temu "Unapređenje energetske efikasnosti u građevinarstvu kao pokretač razvoja" otvorena je juče u banjalučkom hotelu "Bosna".
Konferenciju su otvorili kao domaćin Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS, i Zorana Mihajlović, potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Cilj konferencije je bio da se razmijene iskustva i otvori diskusija o pravnim, tehničkim i ekonomskim aspektima energetske efikasnosti u građevinarstvu s posebnim akcentom na usklađivanje domaće legislative s pravnim okvirom Evropske unije.
Još jedna od važnih tema je bio ukupan uticaj unapređenja energetske efikasnosti u pogledu privrede i otvaranja novih radnih mjesta.
"Razgovarali smo o iskustvima u legislativi, o onome što čine Srbija i Hrvatska. Da nam kažu gdje su imali dobra, a gdje loša iskustva kako bismo i mi krenuli pravim putem. Posebno bih naglasila da sam danas u razgovoru s UNDP-om dobila informaciju da je pismo koje smo poslali federalni ministar i ja određenim institucijama koje se bave održivim, zelenim razvojem urodilo plodom, te da smo na dobrom putu da obezbijedimo još 15 miliona dolara grant sredstava za opremanje objekata", kazala je domaćin skupa Srebrenka Golić.
Ona je podsjetila na činjenicu da će se u RS raditi 31 objekat, dok je u ovom trenutku potpisano 18 ugovora gdje su radovi na opremanju u toku.
"Možda je to za nekoga nedovoljno, za nas je to mnogo. Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci jedan je od 31 objekta na kojem će biti izvršena rekonstrukcija s ciljem unapređenja mjera energetske efikasnosti", rekla je Golićeva, koja je juče i obišla radove.
Ukupna predviđena investicija na objektu iznosi oko 703.600. KM, od čega UNDP u skladu s projektom "Zeleni ekonomski razvoj" investira 210.000 KM, a resorno ministarstvo 493.000 KM.
Mihajlovićeva je podsjetila da je Srbija pravni okvir za energetsku efikasnost, planiranje gradnje i zaštitu životne sredine završila još 2012. godine, nakon čega je to što je napisano na papiru trebalo prenijeti u realan život.
"Naš plan je da do 2020. godine povećamo energetsku efikasnost između 15 i 20 odsto, u isto vreme da procenat u strukturi finalne potrošnje energije bude 27 odsto iz obnovljivih izvora i to su ozbiljni zadaci i ciljevi. Moram reći da i u jednoj i u drugoj oblasti postoji trend da ćemo zadato i ispuniti, i to u svim oblastima", kazala je Mihajlovićeva.
Kako kaže, kao i u većini drugih zemalja, najveći problem prave privatni objekti izgrađeni u nekim prošlim vremenima.
"Uz saradnju sa Svetskom bankom i UNDP-om uredili smo najveće kliničke centre. Takođe, do sada je završen i jedan dio škola, domova zdravlja, ali ipak ostaje nam još poprilično dosta javnih objekata", rekla je Mihajlovićeva i dodala da je problem što nije lako obezbijediti novac za sve projekte.
Svoja iskustva i koliko je lakše obezbijediti sredstva kada je zemlja članica EU prenio je Lovro Kuščević, ministar građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske.
"Drago mi je što se jedna ovakva konferencija odigrava u Banjaluci i što BiH shvata važnost energetske efikasnosti. Naravno, mi smo u malo boljoj poziciji jer smo članica EU", rekao je Kuščević.
Vlada RH je do sada, prema njegovim riječima, u oblasti energetske efikasnosti uložila stotine miliona evra.
Zahvalnost na savjetima kolegama iz Srbije i Hrvatske istakao je i Josip Martić, ministar prostornog uređenja u Federaciji BiH. On je kao objekte koje bi najviše volio vidjeti preuređene označio tri klinička centra, u Sarajevu, Tuzli i Mostaru.
Konferencija "Unapređenje energetske efikasnosti u građevinarstvu kao pokretač razvoja" biće završena danas u hotelu "Bosna".
Bolji uslovi i veća ušteda
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, istakao je važnost realizacije projekta energetske efikasnosti zgrade fakulteta iz više uglova.
"Prvo stvorićemo optimalnije uslove za rad učenika i profesora", kazao je Trbić, dodajući da će se ostvariti i značajne finansijske uštede jer će potrošnja energije biti 50 odsto manja.
Prema njegovim riječima, veliki je benefit i prema životnoj sredini, jer će se godišnje proizvoditi stotinu tona manje gasova i čestica čađi.