Privreda

Gorivo u BiH prvi put skuplje nego u Hrvatskoj

Gorivo u BiH prvi put skuplje nego u Hrvatskoj
Foto: N.N. | Gorivo u BiH prvi put skuplje nego u Hrvatskoj
Dragan Sladojević

​BANJALUKA, SARAJEVO - Gorivo u Hrvatskoj, čiji su vozači godinama unazad dolazili u BiH da natoče rezervoare, prvi put je jeftinije nego na našim benzinskim pumpama, što stručnjaci ocjenjuju nezapamćenim paradoksom, te još jednom podvlače da bh. trgovci naftnih derivata treba drastično da snize cijene.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva Hrvatske, prosječna cijena litra benzina od juče ujutru je 8,23 kune (2,11 KM), a dizela 8,35 kuna (2,14 KM).

Zvanični podaci, koji stižu iz Crne Gore, pokazuju da je i na njihovim pumpama došlo do pada cijena, tako da će u naredne dvije sedmice benzin koštati već od 0,99 evra (1,93 KM), dok je litar dizela 0,96 evra (1,87 KM).

Poređenja radi, uzeli smo po jednu benzinsku pumpu u Sarajevu, gdje benzin košta 2,16, a dizel 2,21, koliko koštaju i u Tuzli, dok je Banjaluka nešto povoljnija, pa za litar goriva, u prosjeku, treba izdvojiti oko dvije marke pa naviše. Istina, postoje i pojedine pumpe gdje je gorivo znatno jeftinije, ali i one gdje su cijene dosta više.

Stručnjaci ne kriju iznenađenje zbog ovakvog razvoja situacije te podsjećaju da su u BiH cijene goriva uvijek bile niže u odnosu na sve države koje nas okružuju.

Taj podatak, kako ističu, niko ne može opovrgnuti te dodaju da je najveća razlika u cijenama godinama bila u odnosu na Hrvatsku, čije su benzinske pumpe uvijek bile znatno skuplje u poređenju sa onima u BiH.

"Tvrdim da imate benzinske pumpe u Hrvatskoj na kojima je gorivo jeftinije nego u BiH. To se nikad ranije nije dogodilo. U Hrvatskoj su uvijek cijene goriva bile više 30 do 50 feninga. Stoga su njihovi građani dolazili u BiH i kupovali ovdje gorivo", rekao je za "Nezavisne novine" Almir Bečarević, stručnjak za energente.

Analiza koju je dostavio "Nezavisnim" dovoljno govori sama za sebe - kada je cijena barela nafte iznosila 147 američkih dolara, na našim pumpama gorivo je koštalo do 2,50 KM. Sada, na svjetskom tržištu nafta košta oko 23 dolara, a na našim pumpama gorivo je 1,90 do 2,20 KM.

"Rafinerijske cijene od početka godine bilježe drastičan pad i prate pad cijene nafte na svjetskom tržištu", poručuje Bečarević.

Borci za zaštitu potrošača naglašavaju da su naši distributeri morali davno da se prilagode kretanjima na svjetskom tržištu, što ni blizu nisu učinili. Na vlasnicima pumpi je, poručuju, velika odgovornost, jer bi nižim cijenama mogli da doprinesu da privreda stane na svoje noge.

"Na većini pumpi kod nas cijena goriva ostala je iznad dvije marke, a vidljivo je da svi mogu poslovati sa daleko nižim cijenama", kaže Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON Prijedor, koja dodaje da postoje pojedine pumpe koje su značajnije snizile cijene, te da tako treba da postupe i ostale.

Sa druge strane, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS ističu da su cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj nedavno snižene ponovo, a u skladu sa, kako navode, sniženim cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu i nešto nižim rafinerijskim cijenama.

"Činjenica je da akcize i državni nameti na svaki litar goriva i dalje iznose preko jedne KM, te ako bude izmijenjena visina nameta, sigurno je da će i distributeri reagovati u skladu s tim", rekao je za "Nezavisne novine" Zoran Berak, sekretar ove grupacije.

Ako se gledaju posljednje tri sedmice, kako javljaju agencije, cijena nafte na svjetskom tržištu se prepolovila.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije