Građani Livna, Tomislavgrada i Kupresa u Kantonu 10 pokrenuli su peticiju kako bi zaustavili dalju izgradnju solarnih i vjetroelektrana na području ove tri opštine.
Brojne građanske inicijative sa područja Livna, Tomislavgrada i Kupresa udružile su se u zajedničkoj borbi protiv dalje izgradnje vjetroelektrana i solarnih elektrana. Građani tvrde da energetski projekti uništavaju prirodne ljepote ovog područja, narušavaju životnu sredinu i da lokalna zajednica od njih nema nikakvu korist.
Udružene građanske inicijative, među kojima su Zaštitimo izvore Mandeka, Spasimo naš kraj, Udruga Dinarica, Centar za građansku suradnju Livno, zborovi građana brojnih mjesnih zajednica, Mladi Buškog blata, Udruga Mladi za Kupres i druga lokalna planinarska i lovačka društva, imaju pet zahtjeva.
Građani traže uvođenje petogodišnjeg moratorijuma na izdavanje novih dozvola
Traže uvođenje petogodišnjeg moratorijuma na izdavanje novih dozvola i gradnju dok se ne riješe sudski sporovi i ne zaštite izvorišta vode. Takođe, zahtijevaju izradu jasne strategije koja će odrediti gdje i u kojem obimu može da se gradi, kao i izmjene prostornih planova i uklanjanje svih spornih lokacija.
Zahtijevaju i stroži nadzor nad gradnjom i radom elektrana, kao i obaveznu sanaciju terena nakon prestanka njihovog rada. Posljednji zahtjev odnosi se na poništenje spornih koncesija za koje tvrde da ugrožavaju privatnu imovinu, turizam i porodična poljoprivredna gazdinstva.
Prikupljanje potpisa za peticiju biće organizovano od 4. do 31. avgusta u Livnu i Tomislavgradu.
"Kanton 10 ima više vjetroturbina nego Švajcarska"
U zajedničkom saopštenju građani upozoravaju da su područja Tušnice, Jelovače, Ivovika i Šujice trajno oštećena. Takođe, navode da Kanton 10, prema njihovim tvrdnjama, već ima više vjetroturbina nego Švajcarska, dok istovremeno nema dovoljno novca za pristojne plate ljekara i dječiji dodatak.
Prema navodima građanskih inicijativa, u Tomislavgradu je planirana izgradnja još 13 vjetroparkova i 12 solarnih elektrana, što dodatno zabrinjava građane. Oni tvrde da bi novi projekti u Livnu i Kupresu mogli da ugroze lokalni turizam i poljoprivredu.
Aktivisti su istakli da koncesiona naknada, prema novoj kantonalnoj uredbi, iznosi od dva do deset odsto, što, kako tvrde, ostavlja veliki prostor za netransparentno odlučivanje.
Građani su zatražili da najniža koncesiona naknada za projekte obnovljivih izvora energije bude 15 odsto, ali su vlasti zadržale minimalnu stopu od dva odsto. Takođe, kritikuju izostanak odgovora o spornim koncesijama i imenovanje novog Povjerenstva za koncesije bez javnog konkursa, prenosi Balkan Green Energy.