BRISEL - Grčka je u utorak dobila prvih 14,5 milijardi evra od zemalja evrozone iz paketa pomoći vrijednog 110 milijardi, kojeg je taj blok zemalja formirao zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da bi ugroženoj članici EU pomogli da se izvuče iz teške dužničke krize.
MMF je prošle sedmice Grčkoj odobrio 5,5 milijardi evra iz trogodišnjeg spasonosnog paketa pomoći. To bi Grčkoj trebalo da bude dovoljno za pokrivanje tekućih obaveza uključujući i oko devet milijardi dolara duga, koji danas dospijeva na naplatu.
Vlada Grčke je objavila da ne može da vrati dugove koji dospijevaju bez vanrednih kredita nakon čega su zemlje evrozone i MMF pokrenuli hitnu akciju spasavanja. Paket hitne finansijske pomoći Grčkoj dogovoren je prije desetak dana na sastanku ministara finansija evrozone, a nakon toga uslijedio je i sporazum o kreiranju fonda vrijednog 750 milijardi evra za podršku ostalim članicama koje zapadnu u nevolje. Iako su te akcije prvih dana pozitivno uticale na tržišta uslijedio je strah da to neće biti dovoljno da sve zemlje evrozone vraćaju svoje dugove i da će biti usporen tek započeti ekonomski rast. Zbog toga je došlo do naglog pada evra, koji je u ponedjeljak stigao na četvorogodišnji minimum prema dolaru. To je bio povod za novi hitan sastanak ministara finansija evrozone u Briselu sa kojeg je poručeno da je evro pouzdana valuta uprkos padu u odnosu na dolar.
Prvi čovjek ove ministarske grupe Žan-Klod Junker izjavio je da evro ostaje valuta od povjerenja u svjetskom monetarnom sistemu.
"Nisam zabrinut zbog sadašnjeg kursa evra, nego zbog brzine kojom se on pogoršava", izjavio je Junker.
On je istakao da EU mora da preduzme nove mjere u cilju stabilizacije evropske valute. Jedna od mjera je uvođenje obavezne saglasnosti EU na budžete članica, prije nego što ih vlade upute nacionalnim parlamentima na usvajanje.
I njemački ministar finansija Volfgang Šojble smatra da je jedino rješenje za evropsku krizu i pad vrijednosti evra smanjenje budžetskog deficita.
"Moramo smanjiti deficite i pojačati pakt o stabilnosti evra, koji ograničava budžetski manjak na najviše tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Smanjenje nekontrolisano velikih deficita je jedini zadatak koji svaka zemlja mora da sprovede radi sebe same, kao i zajedničkog dobra", kazao je Šojble.
Njemačka je evropskim partnerima ponudila vlastito rješenje, koje je nedavno ugradila u svoj Ustav, čime se obavezala da će do 2016. godine svoj budžetski deficit svesti na 0,35 odsto BDP-a.
"O tom pitanju treba razgovarati i ono sadržava dio lekcija koje treba izvući iz ove krize. To je njemačko rješenje, ali ne moraju svi biti kao Njemačka", rekao je Šojble.
Ministri finansija EU nastoje da umanje zabrinutost na tržištima i raspravom o uspostavljanju novog regulatornog okvira za poslovanje hedž fondova optuživanih za prouzrokovanje nestabilnosti na finansijskim tržištima, posebno tokom krize u jesen 1998. godine. Procjenjuje se da hedž fondovi na globalnom tržištu kontrolišu oko 1,5 biliona dolara. (Agencije)
SAD protiv pomoći MMF-a evrozoni
Američki Senat jednoglasno je usvojio odluku da SAD budu protiv toga da MMF pruža finansijsku pomoć za spasavanje zemalja za koje postoje mali izgledi da dobijeni novac i vrate.
Do tako ubjedljivog glasanja došlo je usljed široko rasprostranjene bojazni da SAD indirektno pružaju podršku 30 milijardi evra vrijednom paketu MMF-a za spasavanje Grčke. Članice evrozone zatražile su od MMF-a da bude spreman da obezbijedi dio novca za 750 milijardi evra vrijedan spasonozni paket za stabilizaciju državnih finansija svojih ugroženih članica. SAD daju najveći doprinos finansijama MMF-a i imaju pravo veta na odluke te finansijske institucije, koji, međutim, nikada nisu koristile.
Portugal pooštrava antikrizne mjere
Portugal, za kojeg se strahuje da bi mogao da doživi sudbinu Grčke, najavio je novi paket protivkriznih mjera. Vlada je riješila da podigne poreske stope onima koji zarađuju iznad 1.285 evra mjesečno na 1,5 odsto, dok će minimalna primanja ispod tog nivoa i dalje biti oporezovana po stopi od jedan odsto. Osim toga, sve tri stope PDV-a biće povećane za po procenat, a preduzeća i banke sa više od dva miliona evra prihoda biće dodatno oporezovani za 2,5 odsto. Plate će biti smanjene visokim funkcionerima, direktorima javnih preduzeća, poslanicima, gradonačelnicima i članovima Vlade za pet odsto.
Vlada ovim mjerama želi da uštedi 1,7 milijardi evra i da ove godine smanji budžetski manjak na 7,3 odsto BDP-a.