STOKHOLM - U danima kada sa naslovnica gotovi svih novina "vrište" crne finansijske prognoze za Evropu, ne ostavljajući gotovo nijednu zemlju ravnodušnom prema problemima koji prijete da se zakotrljaju iz Grčke i Italije prema drugim članicama, jedna država se ipak rijetko spominje - Švedska.
I to potpuno opravdano. Šveđani, naime, nemaju razloga da se previše uzrujavaju oko problema u evrozoni.
Dok je većina zemalja posljednjih godina muku mučila s recesijom i saniranjem banaka, koje ih je koštalo smanjenja rasta i povećanja javnog duga, Švedska je primijenila vlastiti model "grube ljubavi" prema bankama i dobila sasvim suprotne rezultate.
Samo za uporedbu, Švedska je u 2006. godini imala otprilike jednak omjer udjela duga u BDP-u kao i Velika Britanija. Međutim, dok su Britanci taj omjer u kriznim godinama udvostručili, Švedskoj je otišla u drugom smjeru - smanjila ga je ispod 40 odsto. Da budemo precizni, spustili su ga na 36,3 odsto, koliko će iznositi ove godine.
Jedan od najzaslužnijih za ove brojke, koje se u današnjim vremenima čine kao da dolaze iz nekog paralelnog i puno boljeg svemira, jeste i švedski premijer Fredrik Rajnfeld (na fotografiji). Ovaj ekonomista u intervjuu za "Bloomberg" je kazao kako je švedski uspjeh upravo rezultat posebnog odnosa prema bankama.
Švedska je, kao i druge zemlje, u finansijskoj krizi priskočila u pomoć posrnulim bankama, ali im je pritom, bez zadrške, "nametnula niz naknada koje moraju da plaćaju, uz povećanje transparentnosti".
"Povećali smo regulaciju kako bi osigurali bolju kontrolu nad bankama. Pobrinuli smo se da budu odgovorne za pokrivanje vlastitih rizika", kazao je Rajnfeld, dodavši kako su zbog toga danas švedske banke mnogo bolje kapitalizirane od većine evropskih i američkih banaka.
Ostali ekonomski pokazatelji jednako su fascinantni. U godini globalnog usporavanja ekonomije, MMF je Švedskoj ove godine prognozirao rast od 4,4 odsto, a dogodine 3,8 odsto. A proračun će zabilježiti suficit.
Ono što Rajnfeld vidi ključnim za održavanje stabilnog rasta jeste zadržavanje jednakosti prihoda u svim ekonomskim ciklusima. Iako Švedska ima drugi najveći porez na dohodak na svijetu, ima ujedno i najveći nivo jednakosti prihoda.
"U dobrom društvu ne postoje velike razlike. Ukoliko želite da izgradite povjerenje među ljudima, onda ne možete dopustiti da među njima u finansijskom pogledu postoji veliki jaz", zaključio je švedski premijer.