SARAJEVO - Mikrokreditni sektor u Federaciji BiH iskazao je u prošloj godini gubitak od oko 40 miliona KM i potrebna mu je hitna konsolidacija, navodi se u analizi Agencije za bankarstvo FBiH.
Nakon što su u 2007. ostvarile visok rast oko 100 posto, mikrokreditne organizacije su krajem 2008, odnosno početkom prošle godine zabilježile značajno pogoršanje u poslovanju, a što se poklopilo i s uticajem efekata globalne finansijske krize u našoj zemlji.
Od ukupno 18 mikrokreditnih organizacija u FBiH 11 je negativno poslovalo, višak prihoda ostvarilo je šest organizacija u ukupnom iznosu od 1,7 miliona KM, a sa dobiti (20.000 KM) godinu je završila jedina profitna organizacija - "Adria mikro" Mostar.
Najveći gubitak imao je LOK Sarajevo 12,7 miliona KM, a najveći profit "Prizma" Sarajevo od oko milion KM.
Znaci pogoršanja u ovom sektoru, kako navode u Agenciji za bankarstvo, bili su vidljivi i prije krize, a leže u visokom rastu ovog sektora, posebno u organizacijama srednjeg nivoa, koji nije istovremeno i popraćen prilagođavanjem njihovih kapaciteta.
Zbog sve većih kašnjenja u otplati kredita, troškovi rezerviranja za kreditne i druge gubitke iznosili su lani 98,4 miliona KM ili 45 posto od ukupnih rashoda i više su nego udvostručeni u odnosu na isti period 2008. Kašnjenje u otplati duže od jednog dana imalo je čak 17 posto od ukupnih kredita.
Neto krediti iznosili su 591 milion KM ili 77 posto ukupne aktive i manji su za 27 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
Apsolutnu većinu kredita, 98 posto, mikrokreditne organizacije plasirale su fizičkim licima, a više od polovine ovih sredstava otišlo je u poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Kod pravnih lica dvije trećine sredstava plasirano je u uslužne djelatnosti i trgovinu.
Efektivne kamatne stope (nominalna kamata plus naknade i provizije), na kratkoročne mikrokredite kretale se se lani u rasponu od 25,86 posto za stambene potrebe do 37,66 posto za nenamjenske kredite, a za dugoročne kredite u rasponu od 23,38 posto do 31,90 posto.
Nejira Nalić, izvršna direktorica organizacije "MI-Bospo" Tuzla, kaže da je više razloga za trenutno stanje u mikrokreditnom sektoru
"Razvoj je moguć jedino ukoliko se razvijaju poslovne aktivnosti klijenata. U okolnostima ekonomske krize, kada aktivnosti klijenata propadaju ili su smanjene, to direktno utiče na sektor", kaže ona.
Jedan od razloga, prema njenom mišljenju, je i u tome što su rizici poslovanja u mikrokreditiranju veliki.
"Garancije i kolaterali u mikrokreditiranju su mnogo fleksibilniji i klijentima se izlazilo u susret i isplaćivali su se krediti često bez garancija, na kreditnu istoriju ili kroz subjektivnu procjenu kapaciteta otplate", konstatuje ona.
Smatra da je probleme izazvala i konkurentska utakmica, koja se razvila u godinama rasta, pa su organizacije često spuštale kriterije za pristup kreditima, odnosno plasirale su veće iznose kredita nego što su klijenti mogli da otplaćuju.
Napominje da se u ovoj godini situacija počela postepeno stabilizovati, a više optimizma osjeti se u posljednja dva mjeseca kada je primjetno i smanjenje kašnjenja u otplati kredita.
Kešetović: Podaci su fatamorgana
Ekonomista Izudin Kešetović kaže da je negativan finansijski rezultat MKO svojevrsna fatamorgana.
"Visoke kamatne stope u ovom sektoru nisu u srazmjeru s iskazanim poslovnim rezultatom. Sektor je imao visoka rezervisanja, a koja će naplatiti i pretvoriti u kapital, odnosno profit s obzirom na to da je stepen naplativosti kredita i dalje vrlo visok", kaže Kešetović.
Napominje da MKO treba da budu integrisane u bh. finansijski sistem, jer su one sada uglavnom amortizeri socijalnih stresova i napajači sive ekonomije u BiH, koja iznosi između 25 i 30 posto.