BANJALUKA - Realizacija projekta izgradnje hidroenergetskog sistema na srednjem slivu Drine (HES Srednja Drina), koji zajednički realizuju elektroprivrede RS, Srbije i Italije, trebalo bi da bude intenzivirana od oktobra ove godine ukoliko ga ne budu opstruisali zvaničnici iz FBiH.
Predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić izjavio je juče u Bijeljini da će treća zajednička sjednica vlada RS i Srbije biti održana u oktobru u RS i da će tada biti dogovoreni detalji saradnje o zajedničkim projektima, uključujući HES Srednja Drina.
"Najvažniji projekat je izgradnja elektrana iz sistema Srednje Drine, za šta je sporazum potpisan prije tri godine, a vrijednost ove investicije je 800 miliona evra", rekao je Džombić.
Projekat predviđa izgradnju tri hidroelektrane - Dubrava, Tegare i Rogačica, ukupne instalisane snage 320 megavata i godišnje proizvodnje 1.200 gigavat-časova struje, koju bi u potpunosti otkupljivali Italijani po cijeni od 155 evra po megavatu. Prema utvrđenim principima ulaganja u zajedničku firmu, koja bi upravljala hidroelektranama, italijanska kompanija "Seci Energia" bi imala 51 odsto učešća, a elektroprivrede RS i Srbije po 24,5 odsto.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS kazali su da novu dinamiku u realizaciju projekta treba da donese očekivana ratifikacija sporazuma za HES Drina u Skupštini Srbije 15. septembra.
Međutim, "klip u točkove" unosnog projekta podmeću zvaničnici iz FBiH, koji odugovlače sa davanjem saglasnosti Savjetu ministara BiH da prihvati da se struja iz tih elektrana statistički tretira kao energija proizvedena u Italiji, što je predstavljao uslov "Seci Energije" da uđe u projekat.
Milan Baštinac, pomoćnik ministra za elektroenergetiku RS, ukazuje da Italijani strujom sa Drine žele da ispune uslov EU da do 2020. godine imaju 20 odsto energije proizvedene iz obnovljivih izvora, zbog čega za uzvrat i nude prilično visoku cijenu otkupa.
On napominje da su Italijani još prije nekoliko godina, a i sada, izrazili spremnost da i FBiH uključe u projekat Srednja Drina, ali da se u Sarajevu o tome nikada nisu odredili. Ključno razmimoilaženje dolazi zbog toga što u FBiH smatraju da je procedura trebalo da ide preko Komisije za koncesije BiH, dok u Banjaluci ističu da se ne radi o međudržavnom već projektu koji se odvija u okviru Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije.
Baštinac napominje da su predsjednik RS Milorad Dodik, a onda i Ministarstvo energetike RS pozvali Savjet ministara BiH da Briselu pošalje saglasnost na projekat, ali ni to još nije stavljeno na dnevni red.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodi da su entitetska ministarstva energetike u Ambasadi Italije u Sarajevu održala dva sastanka na tu temu, na kojima su imala obećanje federalnog ministra Erdala Trhulja da će se odrediti o ponudi Italijana i RS.
"Bez obzira na naše urgencije, Vlada FBiH se o tom pitanju još nije opredijelila i sada nemamo njihov ni pozitivan ni negativan stav. Nadam se, ipak, da će se taj projekat naći na jednoj od narednih sjednica Savjeta ministara BiH i da će biti prihvaćen i od ministara iz FBiH", kazao je Šarović.
Od dinamike davanja saglasnosti najviše i zavisi da li će početak izgradnje hidroelektrana na srednjem slivu Drine početi 2013, kako je planirano.