NJUJORK - Džon Polson, osnivač hedž fonda "Paulson & Co.", sa više od tri milijarde dolara pobjednik je u trci za najvećom zaradom u 2007. godini među menadžerima hedž fondova.
"Wall Street Journal" procjenjuje Polsonovu ličnu zaradu u 2007. godini na tri do četiri milijarde dolara, što ga čini najbolje plaćenim trgovcem u jednoj godini u istoriji Wall Streeta.
Dok je prosječni Amerikanac u martu ove godine zarađivao satnicu od 17,86 dolara, Polson se može pohvaliti s prošlogodišnjom satnicom od 1,4 miliona dolara. Toliko bi mu, naime, satnica iznosila kada bi se njegova ukupna prošlogodišnja zarada podijelila na 12 mjeseci sa radnom sedmicom od 40 sati.
Polson je primjer u svijetu u kojem se jaz između bogatih i siromašnih sve više povećava, zaradivši klađenjem na osiguravanje vrijednosnih papira u vezi s hipotekarnom krizom.
Velike zarade ostvarili su i ostali menadžeri hedž fondova, a analitičarka Dian Svonk takvu grupu naziva ultrabogatašima koji gotovo da predstavljaju zasebnu ekonomiju.
"To postaje puno jasnije kada se pogleda godišnja zarada tipične američke porodice u 2006. godini koja je iznosila 48.201 dolar, dok je 100 vrhunskih igrača hedž fondova zaradilo 30,4 milijarde dolara", kaže ona.
Polson nije usamljen u vrhu stratosfere dohodaka. Tu je i Fil Falkone iz "Harbinger Capital Partnersa" za kog se procjenjuje da je u prošloj godini zaradio 1,5 do dvije milijarde dolara, a po zaradi mu se pridružuju i Džim Simons iz "Renaissance Technologiesa", Stiv Kohen iz "SAC Capital Advisorsa" i Ken Grifin iz "Citadel Investment Groupa".
Svonk je ovakav rasplet situacije nazvala najvećim nesrazmjerom još od "velike depresije".
"Ne samo da bogati postaju još bogatiji, nego se njihov broj povećava i oni postaju nevjerojatno bogati."
Ukoliko bi se pet vrhunskih menadžera hedž fondova odlučilo na udruživanje svog novca koji su zaradili prošle godine, a to je oko deset milijardi dolara, mogli bi time "pokriti" budžete pet američkih saveznih država - Alabame, Montane, Nevade, Nju Hempšira, Sjeverne Dakote i Vermonta.