Hrvatska do 2035. planira da uloži oko šest milijardi evra u obnovu i modernizaciju željeznice.
Cilj velikog investicionog ciklusa je povećanje brzine, sigurnosti i propusnosti željezničke mreže, na kojoj su trenutno ograničenja brzine uvedena na čak 237 kilometara pruga, navode HŽ Infrastruktura i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, prenosi Poslovni.hr/Hina.
Hrvatska ima ukupno 2.617 kilometara pruga, od kojih je 166 kilometara izvan upotrebe, dok je dvokolosiječno oko 400 kilometara.
Ograničenja brzine najvećim dijelom uvode se zbog stanja infrastrukture, ali i radova na obnovi, modernizaciji i održavanju.
Među pravcima koji su tokom 2025. i 2026. generisali najviše minuta kašnjenja putničkih vozova su Zagreb - Koprivnica - Zagreb, Zagreb - Osijek - Zagreb i Zagreb - Split - Zagreb.
Vozovi bi trebalo da idu do 160 kilometara na sat
Modernizacija bi trebalo da omogući brzine putničkih vozova do 160 kilometara na sat na međunarodnim prugama, 120 kilometara na sat na regionalnim i 80 kilometara na sat na lokalnim pravcima.
U HŽ Infrastrukturi ističu da kraće vrijeme putovanja ne zavisi samo od brzine.
Izgradnjom drugog kolosijeka uklanjaju se čekanja zbog ukrštanja vozova, koja na jednokolosiječnim prugama mogu znatno produžiti putovanje.
U Ministarstvu navode da su trenutna ulaganja u željeznicu najveća u istoriji Hrvatske. Tokom posljednjih deset godina uloženo je više od dvije milijarde evra, dok je samo 2025. iznos ulaganja bio gotovo pet puta veći nego 2017. godine.
Do 2035. planirano je još oko šest milijardi evra.
Najveći pojedinačni projekat vrijedan gotovo 700 miliona evra
Među najvažnijim projektima na glavnim koridorima su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Križevci - Koprivnica - državna granica, Dugo Selo - Križevci i Hrvatski Leskovac - Karlovac.
Najavljen je i ugovor za radove na dionici Dugo Selo - Novska vrijedan gotovo 700 miliona evra, koji bi trebalo da postane najveći pojedinačni željeznički projekat u Hrvatskoj.
Na dionici Dugo Selo - Križevci završeno je 99 odsto radova, a preostali radovi uglavnom se izvode na području stanice Dugo Selo. Završetak je planiran do kraja 2026. godine.
Projekat je godinama kasnio, između ostalog, zbog finansijskih problema izvođača. Stečaj Hidroelektre niskogradnje i predstečaj DIV Grupe doveli su do preraspodjele poslova i perioda u kojima se radovi nisu izvodili.
Pred završetkom je i projekat Križevci - Koprivnica - državna granica. Građevinski radovi trebalo bi da budu završeni do kraja godine, nakon čega slijede ispitivanja, tehnički pregledi i dobijanje upotrebnih dozvola.
Postepeno povećavanje brzine do projektovanih 160 kilometara na sat trebalo bi da počne s primjenom voznog reda 2026/2027.
Velika ulaganja i u pravac prema Rijeci
Značajan dio budućih ulaganja odnosi se na povezivanje Rijeke, Zagreba i mađarske granice.
Za dionice buduće nizinske pruge Karlovac - Skradnik i Skradnik - Krasica - Tijani izrađuju se idejni projekti, dok bi zahtjevi za lokacijske dozvole trebalo da budu podneseni do kraja 2026. godine.
Na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac u toku su pripremni radovi. Predstoji rekonstrukcija 44 kilometra postojećeg kolosijeka i izgradnja novog, elektrifikacija, radovi na signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim sistemima, kao i rekonstrukcija stanica u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu.
Završetak tog projekta predviđen je za 2029. godinu.
Obnova se neće odnositi samo na glavne evropske koridore. Radovi su u toku i na nizu lokalnih i regionalnih pravaca, među kojima su Knin - Zadar, Čakovec - Varaždin - Koprivnica - Kloštar, Pitomača - Kloštar, Banova Jaruga - Daruvar, Osijek - Koška, kao i pruge u Istri.
Za period od 2026. do 2028. planirana je realizacija investicija vrijednih 1,4 milijarde evra, od čega je za regionalne pruge predviđeno 232 miliona, a za lokalne 84 miliona evra.
U Ministarstvu priznaju da modernizacija ne može biti brza. Među preprekama navode dugotrajnu pripremu projekata i dokumentacije, nedostatak projektanata, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izdavanje dozvola, izmjene prostornih planova i složene postupke javnih nabavki.
Cilj je da do 2035. budu realizovani trenutno planirani veliki projekti i da hrvatska željeznička mreža dobije znatno veće brzine, sigurnost i propusnu moć.