Evropa bi se tokom predstojeće zime mogla suočiti s ozbiljnom nestašicom prirodnog gasa ukoliko Ormuski moreuz ostane blokiran, a temperature budu izrazito niske, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). U najnepovoljnijem scenariju, evropske zalihe gasa mogle bi pasti na svega deset odsto skladišnih kapaciteta.
Prema upozorenju IEA, nastavak blokade Ormuskog moreuza do početka naredne godine, u kombinaciji s hladnom zimom, mogao bi ozbiljno ugroziti snabdijevanje evropskih domaćinstava i industrije.
Problem se, međutim, ne javlja tek kada se skladišta potpuno isprazne.
Kada popunjenost padne ispod 30 odsto, smanjuje se brzina kojom se gas može povlačiti iz skladišta i isporučivati potrošačima.
"To bi evropsko tržište učinilo posebno ranjivim na kasne talase hladnoće", upozorila je agencija sa sjedištem u Parizu u svom tromjesečnom izvještaju o tržištu gasa.
Kako prenosi britanski Telegraph, upozorenje dolazi u trenutku kada Evropa već osjeća posljedice višemjesečnog poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima.
Cijene gasa gotovo dvostruko više nego prošle godine
Prema podacima IEA, cijene gasa na evropskom spot tržištu u trećem kvartalu 2026. godine bile su 90 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Glavni razlog je blokada Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima.
Moreuz je blokiran od marta, čime je ozbiljno poremećen transport tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Persijskog zaliva.
Posebno je pogođen Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, koji nema mogućnost da svoje isporuke u značajnijem obimu preusmjeri alternativnim pravcima.
Za razliku od nafte, čiji dio proizvođači poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata mogu transportovati naftovodima, katarski LNG u velikoj mjeri zavisi od pomorskog prolaza kroz Ormuski moreuz.
"Budući da je prolazak Ormuskim moreuzom i krajem oktobra ostao ozbiljno ograničen, čini se da će poremećaj u snabdijevanju nastaviti da održava napete tržišne uslove tokom zime na sjevernoj hemisferi", navela je IEA.
Dodatni problem mogao bi nastati narednog ljeta, kada će evropske zemlje morati ponovo da pune skladišta koja bi nakon zime mogla ostati na izuzetno niskom nivou.
To bi moglo produžiti period visokih cijena gasa i tokom 2027. godine.
Može li Tramp postići dogovor s Iranom?
Razvoj situacije na energetskom tržištu u velikoj mjeri zavisi od odluka američkog predsjednika Donalda Trampa i mogućnosti postizanja dogovora s Iranom.
Tramp je najavio da želi okončati blokadu Ormuskog moreuza, ali još nije jasno hoće li se Vašington odlučiti za diplomatsko rješenje ili nove vojne napade.
Prema izvještaju Axiosa, Tramp je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu poručio da diplomatiji želi dati još vremena.
Istovremeno, iranski mediji objavili su da je vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei odobrio mirovne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Tim informacijama prethodili su razgovori iranskih zvaničnika s katarskim posrednicima.
Mogućnost diplomatskog dogovora odmah se odrazila na energetska tržišta.
Evropska cijena gasa pala je za više od deset odsto, na nešto više od 93 evra po megavat-satu.
Ipak, eventualno smirivanje političkih tenzija ne bi automatski značilo i brz oporavak snabdijevanja, jer su energetski tokovi već mjesecima poremećeni.
Njemačka ulazi u zimu sa znatno manjim zalihama
Evropska skladišta gasa ulaze u sezonu grijanja s najnižim zalihama od 2013. godine, potvrđeno je u izvještaju IEA objavljenom 3. novembra.
Prema podacima s početka novembra, skladišta u Evropskoj uniji bila su popunjena oko 75 odsto, dok je popunjenost njemačkih skladišta iznosila približno 61 odsto.
Njemačka je posebno izložena riziku jer raspolaže najvećim skladišnim kapacitetima u EU, a u sezonu povećane potrošnje ulazi sa znatno manjim rezervama nego prethodnih godina.
Sjedinjene Američke Države povećale su izvoz LNG-a kako bi djelimično nadoknadile manjak isporuka iz Persijskog zaliva, ali dodatne količine nisu dovoljne da potpuno zamijene izgubljeni gas.
Evropski kupci pritom se takmiče s azijskim tržištima, posebno Japanom i Južnom Korejom, za raspoložive isporuke.
IEA procjenjuje da bi globalna ponuda tečnog prirodnog gasa u 2026. mogla pasti za tri odsto, odnosno gotovo 20 milijardi kubnih metara, što bi bio najveći godišnji pad zabilježen do sada.
Hoće li Evropa ostati bez gasa?
Iako su upozorenja ozbiljna, nestašica nije neizbježna.
Izvršni direktor francuske energetske kompanije TotalEnergies Patrik Pujane smatra da Evropa neće potpuno ostati bez gasa, ali očekuje da će za njega plaćati znatno više.
Prema njegovoj ocjeni, tržišta su predugo računala na brzo okončanje rata i potcijenila mogućnost dugotrajnog poremećaja snabdijevanja.
"Očekivali smo da će ljudi ranije predvidjeti brži rast cijena gasa. Umjesto toga, tržišta su se ponašala kao da će rat završiti ovog ljeta", rekao je Pujane.
"Plaćaćemo više od drugih, jednostavno je tako", zaključio je.
IEA upozorava da bi u slučaju hladnije zime i nastavka poremećaja isporuka kroz Ormuski moreuz popunjenost evropskih skladišta do kraja marta 2027. mogla pasti ispod deset odsto.
Takav razvoj događaja povećao bi rizik od problema sa snabdijevanjem, ali i dodatno otežao punjenje skladišta tokom narednog ljeta.
To znači da bi posljedice energetske krize mogle potrajati i tokom 2027. godine, čak i ako Evropa uspije da izbjegne ozbiljnije nestašice ove zime, prenosi Bankar.