BANJALUKA - Vjetrenjače, kao alternativni izvor električne energije, privukao je pažnju brojnih inostranih i domaćih investitora, spremnih da ulažu u korištenje energije vjetra u Republici Srpskoj.
Prema podacima Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS, tokom ove godine zaprimili su osam zahtjeva za istraživanjem i korištenjem energije vjetra.
Do danas, ipak, nije dodijeljena nijedna koncesija, mada Vladimir Glamočić, pomoćnik resornog ministra, zadužen za sektor energetike, vjeruje da bi do toga moglo doći sljedeće godine, poslije detaljnog istraživanja o stvarnom potencijalu vjetra na ovim prostorima.
Prema njegovim riječima, za izgradnju vjetrenjače zainteresovane su kompanije iz Austrije, Italije, Hrvatske i Srbije, a od domaćih, interes je, pored dvije privatne kompanije, izrazila i `Elektroprivreda RS`.
`Neki od njih čak najavljuju izgradnju vjetroelektrana kapaciteta i do 100 megavata, što je, sigurno, preambiciozan plan`, rekao je Glamočić i dodao da Vlada sagledava dokumentaciju potencijalnih investitora.
Vjetrenjače su, inače, prilična nepoznanica na našim prostorima. Hrvatska je nedavno ušla u njihovu vrlo skupu izgradnju i to na ostrvu Pag. U Srbiji je pokrenuto nekoliko projekata za korištenje energije vjetra. U preduzeću `Re-energy`, koje gradi vjetrenjače, kažu da u naredne tri godine planiraju da u Vojvodini izgrade 11 vjetrenjača, ukupne vrijednosti oko 30 miliona evra. Prva vjetrenjača za proizvodnju struje u Inđiji biće izgrađena u rejonu sela Beška do kraja godine.
U Njemačkoj je postavljeno oko 1.400 vjetrenjača, a u Austriji, koja je slične veličine kao Srbija, struju proizvodi oko 900 vjetrenjača.
Na prostoru BiH do sada je evidentiran interes samo jedne austrijske kompanije, koja je od ranije pokrenula proceduru za dobijanje koncesije za gradnju vjetrenjača na području Hercegovine. Njihov zahtjev je još u proceduri kod Komisije za koncesije BiH.
Proizvodnju struje pomoću vjetra prvi u BiH je počeo Ante Andrić iz jednog sela kod Tomislavgrada. Vjetrenjačom podmiruje potrebe svoje fabrike u kojoj u četiri smjene radi 17 radnika. Ostatak električne energije koju proizvodi nije iskorišten, jer u BiH ne postoji zakon o alternativnim izvorima energije.
Prema riječima nadležnih iz Vlade u Banjaluci, to i nije jedini razlog zašto se još nije ušlo u u proceduru za izdavanje koncesija.
`Za nas je najbitniji interes 'Elektroprivrede' i zbog njih ćemo sačekati iduću godinu, kako bismo vidjeli šta ćemo`, rekao je Glamočić, ističući da je riječ o skupom izvoru energije, koji na Zapadu država subvencioniše, dok mi praktično imamo višak energije.
Za izgradnju vjetrenjača ključni podatak je onaj o potencijalu vjetra. Sva dosadašnja istraživanja, naglašavaju u Vladi RS, nisu za pohvale, pa su, ističu, potrebna detaljna istraživanja kako bi se utvrdilo da li bi od ovih projekata bilo koristi.