SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je u 2010. godini ostvarila za oko 2,5 milijardi KM veći izvoz nego u 2009. godini, a što je prema ocjeni stručnjaka jedina svijetla tačka u privrednoj aktivnosti BiH.
Predstavnici Agencije za statistiku BiH u utorak su saopštili da je ukupan izvoz BiH u 2010. godini izosio nešto više od sedam milijardi KM i veći je za 28,3 posto nego prethodne godine, dok je uvoz premašio 13,6 milijardi KM, a što je 10,2 posto više nego 2009. godine.
Trgovinski deficit BiH zaustavio se na 6,5 milijardi KM i za 4,4 procenta manji je nego 2009, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegla 52,1 posto.
"Trendovi u spoljnotrgovinskoj razmjeni jedine su svijetle tačke u privrednoj aktivnosti BiH u prošloj godini, koja je obilježena velikom nezaposlenošću, slabim rastom BDP-a, te manjim prilivom stranih investicija. Došlo je do povećanja izvoza, smanjenja trgovinskog deficita, a procenat pokrivenosti uvoza izvozom je znatnije povećan", komentariše Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.
Pozitivnim ocjenjuje veću orijentaciju bh. izvoza na Njemačku i Italiju, kao i na tržišta Južne Afrike, a što je rezultat povoljnijeg kursa dolara, dok saradnja sa zemljama članicama CEFTA, takođe, napreduje.
Međutim, simptomatično je što trgovinsku razmjenu ostvarujemo sa malim brojem zemalja.
"Treba otvoriti nova tržišta poput ruskog, ali za takvo nešto neophodno je napraviti institucionalnu regulativu", obrazlaže Hasić.
Upozorava da je struktura izvoza i dalje loša i da je treba što hitnije promijeniti, jer još uglavnom izvozimo sirovine i poluproizvode.
"U naredne dvije-tri godine moramo dostići pokrivenost uvoza izvozom od 70 posto, ali i poboljšati strukturu izvoza", upozorava Hasić i napominje da se to može postići kroz restrukturiranje privrede i davanje većih stimulacija izvoznicima, a koje bi se mogle obezbijediti iz prihoda od PDV-a.
Industrijska proizvodnja BiH u 2010. godini porasla je za 1,6 posto, a u okviru toga prerađivačka industrija, koja čini najveći dio proizvodnje, ostvarila je rast od 1,9 posto.
"Ovi procenti su mali s obzirom na nisku osnovu. U prerađivačkoj industriji imamo velike potencijale, ali da bi bili iskorišteni treba stvoriti povoljniji poslovni ambijent", dodaje Hasić.
Među industrijskim granama najveću stopa rasta ostvarena je u oblasti energije 20,8 posto, dok je najveći pad zabilježen u oblasti kapitalnih proizvoda 39,2 posto.
Rast cijena
Godišnja inflacija u BiH je 3,1 posto, a samo u decembru indeks potrošačkih cijena porastao je 0,8 posto. Na rast cijena utjecalo je poskupljenje hljeba i žitarica (0,6 posto), mlijeka, sira i jaja (1,3 posto), masti i ulja (2,4), šećera (4,1 posto), goriva i maziva (2,3 posto), plina (2,1 posto), tečnih goriva (2,6 posto) i centralnog grijanja za 2,1 procenat.
"U ovoj godini rast cijena biće veliki problem. Zbog poznatih poremećaja na tržištu, cijene hrane rašće i do 50 posto. Može se očekivati i dalji rast cijena plina i naftnih derivata, a što će ozbiljno ugroziti životni standard stanovništva", kaže ekspert Duljko Hasić i dodaje da će ovo iziskivati hitne mjere vlasti, uključujući i izmjene stopa PDV-a.