NJUJORK - Japanci su nacija koja u svijetu najmanje uživa u godišnjim odmorima i nerado napuštaju radno mjesto da bi ljenčarili, dok su Francuzi najveći ljubitelji odmaranja i uživanja u danima dokolice.
Japanci godišnje od dvije sedmice odmora jedva devet dana provedu van radnog mjesta, dok je Francuzima malo i svih pet sedmica na koje imaju prvao svi radnici bez obzira na staž i obrazovanje. Istraživanje koje je uradio "Harris Interactive" na oko 9.000 ispitanika u 69 zemalja, a u organizaciji onlajn putničke kompanije "Expedia", pokazalo je da Francuzi aktivno iskoriste najmanje 34,5 dana odmora. Zvuči nevjerovatno da su japanska vlada i ministarstva zdravlja, rada i socijalne politike nedavno objavili neobavezujuće smjernice kako bi uticali na zaposlene da koriste odmor od dvije nedjelje po zakonu.
U evropskim zemljama minimalni plaćeni godišnji odmori određeni su zakonom, dok u SAD o tome odlučuju uprave kompanija. Amerikanci na odmor odlaze uglavnom u periodu od 69. do 22. aprila, a godišnje imaju u prosjeku 17 dana odmora, od kojih iskoriste 14. Stanovnici Novog Zelanda u prosjeku imaju 19,5 dana odmora godišnje i iskoriste 17 dana, dok Australijanci iskoriste 16,5 od 20 dana plaćenog godišnjeg odmora. Kanađani, takođe, vole da se odmaraju i oko 90 odsto ih iskoristi svih 20 dana odmora.
Evropljani, čini se, najviše vole da odu od kuće u dane odmora. Čak 93 odsto Danaca, Nijemaca i Norvežana iskoriste sve dane odmora van kuće - Danci 29 dana, a Nijemci i Norvežani po 28 dana, koliko imaju i Britanci, koji 91 odsto koriste odmore. Odmah iza njih s iskorišćenošću odmora od 89 odsto su Šveđani i Španci, koji imaju po 32 dana odmora, a slijede Italijani, kojih 82 odsto iskoristi svojih 32,5 dana odmora.
Francuska je jedinstvena i po tome što njeni radnici imaju 63 odsto više slobodnog vremena od većine Evropljana i triput više od Amerikanaca. Francuska u cijeloj Evropskoj uniji ima najkraće zakonom zagarantovano radno vrijeme od 35 sati nedjeljno, odnosno pet dana u sedmici po sedam sati. Poslije Francuske, najkraće rade Holanđani sa 36 do 40 sati, a zatim Danci sa 37, Belgijanci sa 38 i Nijemci sa sedmičnim fondom od 38 do 40 časova. U državama kao što su Grčka, Irska, Malta, Rumunija, Italija, Njemačka ili Luksemburg radna sedmica može biti, shodno odlukama kompanija, do 48 sati, dok je portugalski limit 40 časova. Efektivni prosjek radnih sati u sedmici za cijelu EU iznosi 41,9 časova. Najviše sedmično efektivno rade Austrijanci sa prosjekom od 44 sata, a slijede Grci sa 43,7 časova, te Poljaci i Česi sa po 42,7 časova. Najmanji prosjek radnih sati sedmično imaju Litvanci sa 40,1, Danci 40,2 i Finci 40,3 sata.
Iskorištenost godišnjeg odmora
Godišnji odmor Iskorišteni odmor
Francuska 35 34,5
Kanada 20 18
Novi Zeland 19,5 17
SAD 17 14
Australija 20 16,5
Japan 14 9
Dužina radne sedmice
Francuska 35
Holandija 36-40
Danska 37
Njemačka 38-40
Belgija 38
Austrija 44