Privreda

Još nije jasno hoće li biti novog aranžmana MMF-a

Još nije jasno hoće li biti novog aranžmana MMF-a
Foto: Ilustracija | "Za dobijanje tranše MMF-a ne treba postavljati političke zahtjeve"

BANJALUKA, SARAJEVO - Međunarodni monetarni fond (MMF) trebalo bi aktivnije da podrži zemlje koje se suočavaju s velikim troškovima u zdravstvenom, ali i realnom sektoru, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nakon razgovora s evropskim šefovima te finansijske institucije.

Iako još u javnosti nema detalja o sadržaju razgovora i mogućim dogovorima, "Nezavisne" su ranije pisale da su predstavnici MMF-a bili izričiti da neće biti moguće ove godine osigurati sredstva iz hitne pomoći, koju je BiH obezbijedila prošle godine u visini od 330 miliona evra radi pomoći u suzbijanju pandemije. Naime, predstavnici bh. institucija su, primajući ta povoljna sredstva, obećali da će odmah nakon toga uslijediti nastavak realizacije proširenog aranžmana, koji je neko vrijeme bio u zastoju, ali predstavnici BiH, nakon što su dobili novac, nisu ispunili obećanje.

Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a, za Fenu je naglasio da će MMF sagledati napredak koji su bh. vlasti ostvarile u pogledu reformi koje je osoblje MMF-a preporučilo u okviru nedavnih konsultacija po članu IV. Podsjetio je da su viši zvaničnici MMF-a održali virtuelni sastanak sa delegacijom BiH u okviru redovnih proljećnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke.

"Učesnici sastanka su razgovarali o epidemiološkoj situaciji u BiH, uticaju pandemije na bh. ekonomiju te izgledima za nastavak pregovora o novom aranžmanu sa MMF-om", dodao je Džuel, koji je prije nekoliko sedmica "Nezavisnim" rekao da BiH ne treba da očekuje brza sredstva, već da je očekivanje da se postigne dogovor o novom aranžmanu, a koji bi bio povezan s evropskim reformama.

Na sastanku sa delegacijom MMF-a u utorak, Tegeltija je ukazao na potrebu i značaj aranžmana s MMF-om u prevazilaženju krize izazvane pandemijom korona virusa, kao i realizaciji politika koje su usklađene s mjerama predviđenim Reformskom agendom.

"Ovom prilikom Tegeltija je upoznao predstavnike MMF-a s aktivnostima koje institucije u BiH, u skladu sa svojim nadležnostima, provode u borbi s posljedicama izazvanim pandemijom virusa korona, naglasivši da su trenutno resursi svih nivoa vlasti u BiH usmjereni na podršku zdravstvenom sektoru kako bi se zaštitili životi i zdravlje ljudi", saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Željka Cvijanović, predsjednica RS, naglasila je da očekuje da MMF za dobijanje aranžmana ne postavlja političke uslove koji bi značili centralizaciju. Ona je za Srnu navela da bi tranša od MMF-a RS dobro došla za podršku privredi, kao i za redovno funkcionisanje budžeta, ali ako je cijena teško političko uslovljavanje, onda razumije Vladu što neće to da prihvati.

"Pregovore vodi Vlada i dajem im podršku za njihovo opredjeljenje da za novac ne možete postavljati političke uslove, koji znače neku centralizaciju", rekla je Cvijanovićeva. Ona je dodala da, kao neko ko je šest godina bio na čelu Vlade i zaključio nekoliko aranžmana sa MMF-om, govori iz iskustva kada kaže da se mogu postavljati uslovi koji prave neki bolji ambijent.

"Ako možete to da objasnite na način da ćete ga praviti harmonizacijom propisa u dva entiteta - to je u redu i mi smo to prihvatali, ali da se traži nešto da se prenese na nivo BiH, zato što vam treba novac, to ne ide", rekla je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije