ZAGREB - Hrvatska se nalazi pod velikim pritiskom ruske kompanije Gasprom i Kremlja da potpiše novi međudržavni i dioničarski ugovor kojima bi se regulisali odnosi i prava oko gradnje gasovoda Južni tok, i to prije nego Hrvatska uđe u Evropsku Uniju, piše "Jutarnji list".
List navodi da to stoji u povjerljivom dokumentu vlade u kojem se detaljno razmatra sadašnja hrvatska pozicija oko gradnje strateškog gasovoda Južni tok.
Radi se o, podseća "Jutarnji list", 3.600 kilometara dugom gasovodu kojim bi se gas iz Rusije dopremao u Evropu, a trebao bi da počne da se gradi krajem ove godine.
Prema poverljivom vladinom dokumentu, u kojem se razlaže pozicija Hrvatske u odnosu na ovaj projekt, "predstavnici Gasproma, zapravo, kao produžena ruka Kremlja i visoke državne politike Vladimira Putina, traže od predstavnika hrvatske vlade i državne firme "Plinacro" da se gore navedeni dokumenti potpišu doslovno iza leđa Evropske komisije".
Komisija se tome, kako se navodi, protivi, jer smatra da svi do sada potpisani međuvladini ugovori s Gaspromom i Rusijom nisu u skladu s EU zakonodavstvom.
Pa tako i ugovor, koji je 2010. godine u Moskvi s ruskim ministrom energetike, potpisao tadašnji hrvatski ministar privrede Đuro Popijač. Naime, ruski predstavnici uvjeravaju hrvatsku stranu kako bi novi međudržavni ugovor bio iznad prava Evropske unije kada Hrvatska postane njena članica u junu 2013.
Sastavljači dokumenta upozoravaju Vladu, da to nije istina i da Hrvatska u tim razgovorima mora biti posebno oprezna s obzirom na to da je pod monitoringom i da prije ulaska u Uniju mora mijenjati sve međudržavne ugovore koji nisu u skladu s pravnim tekovinama EU.
Šta više, tvrde, da bi popuštanje Rusima moglo zaustaviti planirani ulazak RH u Uniju.
"Jutarnji list" podvlači kao bitno da je ovaj povjerljivi dokument sastavljen samo prije nešto više od dva mjeseca, u junu.
Da Evropska komisija pomno prati poteze hrvatske Vlade u vezi Južnog toka pokazuje i podatak iz ovog vladinog dokumenta u kojem stoji da je dosad održano nekoliko sastanaka na ovu temu i da je Evropska komisija od Hrvatske zatražila punu saradnju, navodi Jutarnji list.
Hrvatska pozicija u odnosu na gasovod Južni tok ponovno je postala zanimljiva, jer je pod znakom pitanja već ranije dogovorena magistralna trasa. Ona je trebala prolaziti od Rusije, ispod Crnog mora do Bugarske, pa kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju do Austrije.
Ali, prema poslednjim informacijama, trasa kroz Mađarsku je pod znakom pitanja jer mađarska vlada za sada odbija da potpiše izmjenjeni međudržavni ugovor s Gaspromom zbog EU.
Upućeni, kako navodi "Jutarnji list", kažu da Rusija traži alternativu trasi gosovoda. U tom slučaju Hrvatska je Rusiji alternativa, ali uz uslov potpisa novog međudržavnog ugovora. O tome je, kako saznajemo, Radimir Čačić razgovarao u Moskvi.
Vladimir Putin je kao predsjednik Rusije prije šest godina nudio prolazak gasovoda "Južni tok" kroz Hrvatsku, ali vlada Ive Sanadera za to nije imala sluha.
Idealna i najkraća trasa plinovoda je od Bugarske, preko Srbije, Hrvatske, Slovenije do Austrije, i od Hrvatske direktno do Italije.
Do preokreta je došlo u aprilu 2010. godine kada je tadašnja premijerka Jadranka Kosor otišla u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom. Tada je potpisan Sporazum o ulasku Hrvatske u projekat "Južni tok".
Međutim, riječ je bila tek o dobavnom, a ne tranzitnom pravcu "Južnog toka", pa je razlika velika. Prolaskom tranzitnog pravca, zemlja kroz koju pravac prolazi naplaćuje transport gasa, a s dobavnim pravcem dobiva tek još jedan izvor uvoznog plina. Tada je i dogovoreno osnivanje zajedničke kompanije između "Gasproma" i "Plinacroa" koja će biti u 50-odstotnom vlasništvu te dve kompanije.
Dvije godine poslije posjete premijerke Kosor Moskvi stvari su se potpuno i dramatično promjenile, konstatuje "Jutarnji list".
Evropska komisija upozorava Mađarsku, Sloveniju, Bugarsku, i Italiju, kao članice Evropske Unije, da njihovi međudržavni ugovori s Rusijom nisu u skladu s EU zakonodavstvom. Evropska komisija kao rešenje nudi tipski ugovor koji bi članice Unije sklopile s Rusijom ili ugovor između Europske unije i Rusije koji bi regulisao odnose u projektu Južni tok.
Prema pritiscima koji se vrše na Hrvatsku, Rusija na takvu ponudu ne pristaje.