BANJALUKA - - Komisija za hartije od vrijednosti RS (KHOV) usvojila je pravilnik kojim se propisuje potrebna likvidnosti akcija iz portfelja zatvorenih investicionih fondova u RS kojima se društva koja njima upravljaju podstiču na aktivnije poslovanje, tvrde u toj instituciji.
Pravilnikom o utvrđivanju vrijednosti imovine investicionih fondova, koji je osnova za obračun provizije društvima za upravljanje fondovima, propisano je da mjesečni obim prometa akcija treba iznositi najmanje jedan odsto od ukupnog njihovog broja u opticaju ili šest odsto u godinu dana. Ako uslovi nisu ispunjeni, onda te akcije, prema novom pravilniku, nemaju vrijednosti i društvo za upravljanje fondom ostaje bez provizije.
"U tom slučaju će društva na neki način snositi posljedice za nelikvidnost hartija iz portfelja fondova. Prema tome, društva će biti zainteresovana za promet hartija, što znači nove aktivnosti na tržištu kapitala, dok sada faktički imamo pasivan pristup", ističe Miodrag Jandrić, predsjednik KHOV.
Društva za upravljanje fondovima bi po osnovu provizije u slučaju minimalnog ispunjavanja uslova likvidnosti ove godine dobila oko osam miliona KM, dok su prošle godine ubrali 3,2 miliona KM. Da nije, pak, postavljen uslov likvidnosti ovogodišnja provizija 69 društava u RS bi, prema nekim procjenama, iznosila i do 28 miliona KM, odnosno prosječno 2,15 miliona KM po društvu.
U Udruženju društava za upravljanje investicionim fondovima u RS (Infors) su izrazili nezadovoljstvo odlukom KHOV, tvrdeći da u njoj ima puno nelogičnosti po pitanju vrednovanja imovine fondova.
Borislav Obradović, predsjednik Inforsa, kaže da bi prema novom pravilniku vrijednost imovine nekih profitabilnih preduzeća, koja služi za obračun provizije društava, iznosila - nula.
"Nije logično da imovina 'Telekoma Srpske' ima obračun nula, a neko preduzeće pred stečajem ima iskazanu određenu vrijednost, i da to onda služi kao osnovica za obračun provizije", tvrdi Obradović.
On ocjenjuje da su nova pravila destimulativna, odnosno da stvaraju motive za fiktivne transakcije kako bi se ispunio uslov likvidnosti. Navodi, takođe, da su na nacrt pravilnika KHOV uložili prigovore kako bi bio korigovan, a da je na kraju usvojen još rigorozniji.
"Sada se otvara pitanje opstanka društva za upravljanje fondovima sa stanovišta ostvarenja prihoda i motiva za rad", ističe Obradović.
U KHOV, međutim, očekuju da će nova pravila biti podsticajna i da će zatvoreni fondovi ubuduće praviti veće promete, odnosno da će ih društva početi pretvarati u otvorene fondove kod kojih ne postoji uslov likvidnost za obračun vrijednosti imovine i naplatu provizije.
"Zatvoreni fondovi su stvar prošlosti na svim razvijenim tržištima zbog principa njihovog upravljanja, koji omogućava ležeran pristup društava za upravljanje, za razliku od otvorenih fondova gdje pri takvom pristupu društva dolaze u opasnost da izgube imovinu", naglašava Jandrić.