Privreda

Pratite nas na Google news

Kapitalom iz poreskog raja osnovano sedam firmi u RS

Kapitalom iz poreskog raja osnovano sedam firmi u RS
Kapitalom iz poreskog raja osnovano sedam firmi u RS
N.N.

Banjaluka - U Srpskoj posluje sedam preduzeća čiji osnivači imaju sjedište u of-šor zonama, odnosno poreskim rajevima koje je Evropska unija nedavno stavila na crnu listu, piše Glas Srpske.

U svijetu postoje mnogi poreski rajevi u kojima su stranim kompanijama omogućene razne poreske i druge olakšice. Najčešće se to odnosi na oporezivanje dobiti preduzeća, zbog čega nanose značajnu štetu zemljama u kojima posluju. EU je u okviru borbe protiv multinacionalnih kompanija koje nastoje da izbjegnu plaćanje poreza u Evropi objavila listu međunarodnih poreskih rajeva. Na ovoj listi nalazi se 30 teritorija, a u Srpskoj posluju firme iz četiri egzotične zemlje sa te liste.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), po dvije firme u RS imaju vlasnike u Monaku, Panami i na Sejšelima, dok je jedna sa sjedištem u Lihtenštajnu. Kompanija "Nizar Taji" iz Monaka osnivač je firme "Domino resorts", dok je "S.C.P Lein International", takođe iz Monaka, vlasnik firme "Nevesinje putevi" iz Nevesinja.

Kompanije "Wallington ltd." i "Brem Oil ltd." sa Sejšela u RS imaju firme "Rim" iz Modriče odnosno, "Julex" u Banjaluci. "Arno Trading S.A." iz Paname osnovao je firmu "Bob" u Laktašima, dok je druga kompanija iz iste zemlje "Trend Marketing Systems Inc" osnovala firmu "Trend marketing systems" u Banjaluci. Firma "TN Invest Anstalt" iz Lihtenštajna u Banjaluci je osnovala "GB Immo".

U APIF-u su istakli da strani ulagači imaju pravo da investiraju i reinvestiraju dobit iz ulaganja u BiH pod istim uslovima definisanim kao i za domaće privrednike.

"Izuzetak postoji kod ulaganja u djelatnosti prodaje oružja, municije, eksploziva za vojnu opremu, vojne opreme, te javnog informisanja, gdje ulog stranog ulagača ne može biti veći od 49 odsto osnovnog kapitala društva ", kazali su u APIF-u.

Dodali su da vlada entiteta, ukoliko ocijeni kao opravdano, može donijeti odluku da ulog stranog lica kod određenih preduzeća koja obavljaju ove djelatnosti, osim društava koja se bave javnim informisanjem, ne podliježe toj restrikciji.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da biznismeni otvaraju firme u of-šor zonama u potrazi za mjestima gdje se poslovanje manje oporezuje. Ljudi koji registruju firme u of-šor zonama žele da plate manje, da im ostane više i da se ne zna čije je to što im ostane.

"Firme koje u nekoj zemlji, koje su osnovale kompanije sa sjedištem u of-šor zoni, posluju po lokalnim propisima, plaćaju lokalne poreze, a ono što im ostane šalju u of-šor zonu na svoj račun koji je najmanje oporezovan. To nije ništa neuobičajeno", kazao je Pavlović.

On je dodao da je i RS bila interesantna do 2010. godine sa porezom na profit od deset odsto.

"RS je mogla biti jedna opcija poreskog raja da su naše vlasti bile mudrije i smanjile taj porez na osam odsto i pozvale investitore da otvaraju firme ovdje i plaćaju tih osam odsto, a da ostatak njihovog novca bude čist. Međutim, oni su odlučili da povećaju taj porez, tako da se plaća deset odsto, a ako se dobit podigne, onda se plaća još deset odsto", kazao je Pavlović.

EU, prema njegovim riječima, vrlo obazrivo posmatra poslovanje, zbog čega se firme često registruju u poreskim rajevima i da bi imale manji nivo kontrole.

Poreski rajevi

Države ili teritorije koje slove za poreske rajeve, a nalaze se na listi EU su Andora, Lihtenštajn, Gernzi, Monako, Mauricijus, Liberija, Sejšeli, Brunej, Hongkong, Maldivi, Kukova ostrva, Nauru, Nijue i Maršalska ostrva.

Na spisku su i Vanuatu, Angvila, Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Bermuda, Britanska Djevičanska ostrva i Kajmanska ostrva. Pod lupom vlasti EU su i Grenada, Montserat, Panama, Sveti Vinsent i Grenadini, Sveti Kits i Nevis, Turks i Kajkos i Američka Djevičanska ostrva.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Prilika za mlade političare i političarke iz BiH

Marketing tim / 23.01.2020 00:00

U oktobru 2020. godine održaće se lokalni izbori u BiH, a na listama će biti i mlade osobe do 30 godina starosti, sa ili bez prethodnog političkog iskustva. Mlade vidimo kao ključni resurs za kreiranje novih ideja i stvaranje ugodnijeg ambijenta življenja.

Međutim da bi mladi mogli odgovoriti ovom zadatku i ispuniti očekivanja neophodno je da znaju kako funkcionira politički sistem u BiH, kako da zagovaraju nove ideje i stvaraju promjene i na posljetku da su uvezani s drugim mladima sličnih razmišljanja.

Institut za razvoj mladih KULT razvio je poseban program za omladinske političke lidere i liderice pod nazivom UMiDp, a upravo je otvoren poziv za treću generaciju mladih političara/ki ove obuke.

Obuka se sastoji od tri petodnevna modula, koji će se održati u februaru, aprilu i maju. Institut pokriva troškove prijevoza, smještaja i hrane za odabrane polaznike/ce.

U toku 2018. i 2019. g. ovu obuku pohađale su dvije generacije, 43 polaznika/ice iz 28 lokalnih zajednica iz 13 različitih stranaka, registriranih u BiH. Njihova iskustva pogledajte u videu:

Rok za dostavljanje prijava za treću generaciju je do nedjelje, 26. 1. 2020. godine do 23.59 sati, a prijave se dostavljaju isključivo putem online linka: http://mladi.org/myURL/umidp3.

Najčitanije