PEKING - Kineske vlasti suočene su sa novim pritiskom povodom nestašica dizela i benzina.
Redovi na pumpama u većim gradovima su juče bili iz časa u čas sve duži kako se širi jaz između vrijednosti nafte na svjetskom tržištu i cijena goriva pod državnom kontrolom.
Nestašice, koje su prvo počele u južnoj i centralnoj Kini, se šire na bogatije priobalne oblasti, uporedo sa mukama benzinskih pumpi da dobiju gorivo iz rafinerija.
Kako su cijene nafte na svjetskom tržištu prešle 100 dolara za barel, kineske rafinerije koje ne kontroliše država su smanjile ili prekinule proizvodnju, jer su cijene goriva na benzinskim pumpama ostale iste.
S druge strane, državnim korporacijama "Sinopec" i "PetroChina" je naređeno da obezbijede snabdijevanje velikih gradova i ključnih sektora kao što su poljoprivreda i javni saobraćaj.
Vlasti su pozvale vozače da budu mirni i da ne stvaraju zalihe. Šangaj, trgovački centar zemlje, ima dovoljno dizela za više od deset dana, objavile su gradske vlasti, mada na više velkih pumpi u gradu goriva nema, a zaposleni kažu da čekaju na isporuku za koju ne znaju kad će doći.
"Cijenu je odredila Vlada, tako da potrošači ne treba da paniče u strahu od poskupljenja ili da prave zalihe," kažu predstavnici vlasti u Šangaju.
Sa inflacijom koja je na najvišem nivou za proteklih 12 godina, kineski ekonomski planeri se opiru pritisku rafinerija da se cijene goriva podignu. Kina je decenijama iz sopstvenih izvora zadovoljavala energetske potrebe, ali je postala čist uvoznik tokom ekonomskog buma devedesetih godina. Uvoz sirove nafte, koji danas pokriva polovinu potražnje, popeo se za 12,3 odsto prošle godine na 1,1 milijardu barela.