PEKING, LOS ANĐELES - Kina je postala američki partner u gradnji superbrze željeznice u Kaliforniji kojom će od 2020. vozovi juriti brzinom od 350 kilometara na čas.
Kineska vlada i američka korporacija "General Electric", pod patronatom guvernera Kalifornije Arnolda Švarcenegera, dogovorili su zajedničku izgradnju dionice između San Franciska i Los Anđelesa vrijednu 43 milijarde dolara, pri čemu će 20 odsto svake lokomotive, opreme i pameti dolaziti iz Kine. Švarceneger je prethodno odustao od saradnje s kompanijama iz Japana, Njemačke, Južne Koreje, Španije, Francuske i Italije, koje su do sada vladale ovim poslovima.
Peking se tako nametnuo kao svjetski lider u stvaranju novih granica moderne željeznice. Prekretnica u kineskom proboju u svijet tehnologije dogodila se nakon što je Peking počeo da ulaže 2,4 biliona dolara deviznih rezervi u poslove u željezničkom sektoru. Prirodni resursi i superbrze željeznice pokazali su se kao pun pogodak u kombinaciji s kineskom vještinom pregovaranja i niskom cijenom, a o kvalitetu radova inženjerskih čarobnjaka iz Kine suvišno je govoriti.
Kinezi su to najprije dokazali na vlastitoj teritoriji, gdje su realizovali nekoliko megaprojekata. Posljednjih godina Kina se veoma trudila da što brže poveže svoje multimilionske gradove koji su na velikim udaljenostima. Već danas ona ima najveću mrežu za superbrze vozove u svijetu od čak 6.500 kilometara. Dok su prosječne brzine najbržih vozova u Njemačkoj 232 kilometra na čas, u Japanu 243 kilometra, a u Francuskoj 277, kineski vozovi bez problema dostižu i 350 kilometara na čas.
Postojeću željezničku mrežu Vlada Kine do 2020. godine planira da proširi na 25.000 kilometara, a da bi taj cilj dostigla potrošiće oko 300 milijardi dolara. Dionicu dugu 1.300 kilometara između Pekinga i Šangaja kineske lokomotive će već za nekoliko mjeseci prelaziti za nevjerovatna četiri sata, odnosno brzinom od gotovo 400 kilometara na čas.
Inače, 1990. godine prosječna brzina vozova u Kini iznosila je tek 48,1 kilometar na čas. Prve dionice na kojima su vozovi jurili 160 kilometara na čas otvorene su 1997, a sljedeće godine Guangou i Šenžen povezani su vozom čija je maksimalna brzina za to vrijeme iznosila fantastičnih 200 kilometara na čas. Za nešto duže od decenije ona je skoro udvostručena, pa se svjetski eksperti pitaju gdje je Kinezima kraj.
Zemlje s najbržim vozovima
350 km/h - Kina
277 km/h - Francuska
243 km/h - Japan
232 km/h - Njemačka
Kineska željeznička revolucija
2,4 milijarde evra - fond za željeznički sektor
6.500 kilometara - dužina željezničke mreže
25.000 kilometara - planirana dužina željezničke mreže do 2020. godine
Saradnja umjesto rata
Dugogodišnji trgovinski rat Vašingtona i Pekinga nedavno je završen odlukom SAD da se pokuša probiti na ogromno kinesko tržište umjesto da suzbija izvoz iz najmnogoljudnije zemlje svijeta.
To, između ostalog, znači da će Kina i ubuduće jurišati na milijarde dolara iz plana američkog predsjednika Baraka Obame o gradnji američkih željeznica.