TREBINJE - Predstavnici elektroprivreda RS i Hrvatske potpisali su danas u Trebinju Memorandum o razumijevanju za izgradnju druge faze Hidroelektrane Dubrovnik, projekta vrijednog 170 miliona evra.
Potpisnici memoranduma, generalni direktor i izvršni direktor za investicije i razvoj "Elektroprivrede RS" (ERS) Branislava Milekić i Vladislav Vladičić, kao i predsjednik Uprave "Hrvatske elektroprivrede" (HEP) Zlatko Koračević, istakli su da je ovo nastavak projekta započetog prije 47 godina.
"Radi se o hidroelektrani instalisane snage 300 megavata, sa proizvodnjom dodatnih 300 gigavat-sati električne energije godišnje, za koju bi se vode obezbijedile iz sliva rijeke Trebišnjice", kazala je direktorica ERS Branislava Milekić.
Ona je pojasnila da je memorandumom izražen zajednički interes nastavka razvoja projekta i saradnje dvije elektroprivrede koje će, pored postojeće HE Dubrovnik, sa dva agregata snage po 108 megavata, izgraditi još dva nova snage po 152 megavata. Dokument je i preduslov za izradu studije izvodljivosti i ekološkog uticaja, sa posebnim osvrtom na sliv Neretve.
Koračević je pojasnio da ovim memorandumom završava jedan projekat započet mnogo ranije, kada je u mjestu Plat, kod Dubrovnika, pored dva postojeća, ostavljeno i mjesto za dva nova agregata koja bi sada trebalo da budu izgrađena.
"Želim naglasiti da studijom uticaja na okoliš želimo dati konačnu ocjenu struke, odnosno, kakav i u kojem će obimu ovaj projekat imati uticaj na okoliš, posebno na rijeku Neretvu i ostale slivove vezane za rijeku Trebišnjicu. Naš stav se veže za projekt urađen prije 47 godina i jasno pokazuje da projekt neće imati uticaj na okoliš, ali zbog našeg odgovornog pristupa ovom projektu daćemo posebne ocjene i stavove svih ekoloških utjecaja", objasnio je Koračević.
On je naglasio da će ovim projektom, takođe, biti obezbijeđena pitka voda za dobar dio Crnogorskog primorja.
Potpisivanju memoranduma prisustvovao je i gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk, naglasivši da će ovaj projekat značiti i veliki iskorak za privrede Trebinja i RS.
Radi se o hidroelektrani instalisane snage 300 megavata za koju bi se vode obezbijedile iz sliva rijeke Trebišnjice
"Ovo je veliki projekat za Trebinje, čija je elektroenergetika jedan od osnovnih razvojnih stubova, u čemu se vidi i jedna velika šansa našeg grada, ne samo zbog materijalne dobiti koja će dopuniti naš gradski budžet, nego i nova radna mjesta, poduprijeti i poljoprivreda i turizam i cjelokupan razvoj grada", istakao je Ćuk.
Procenat ulaganja u novi projekat biće 50 naprema 50 odsto, ali će se o svemu još razgovarati i praviti studije, kao i novi projekti, zbog čega je neizvjestan i termin početka građevinskih radova. Sistem će, već je izvjesno, omogućiti racionalnije upravljanje vodama Trebišnjice, tako da će se prelivne vode na brani Gorica planski zahvatati i koristiti, smanjiće se i mogućnost plavljenja Trebinjskog i Popovog polja, a na ovaj način će se obezbijediti i veća sigurnost postojećih Hidroelektrana na Trebišnjici.
Ovo je dio velikog energetskog investicionog ciklusa u RS koji će se realizovati narednih godina.
Naime, Vlada RS i ERS su krajem septembra potpisale ugovor o strateškom partnerstvu s njemačkom kompanijom "RWE Innogy" o izgradnju četiri hidroelektrana na gornjem slivu Drine ukupne instalisane snage 260 megavata i godišnje proizvodnje 760 gigavat-časova struje. Početak izgradnje HE Buk Bijela, kao prvog objekta u nizu, planiran je za septembar 2014. godine.
Još vredniji energetski projekat procijenjene investicije od 800 miliona evra planiran je na srednjem toku Drine, a sprovode ga zajedno elektroprivrede RS, Srbije i Italije. Projekat predviđa izgradnju tri hidroelektrane ukupne snage 320 megavata i godišnje proizvodnje 1.200 gigavat-časova struje.
Pored toga, priprema se i početak izgradnje termoelektrane Stanari kod Doboja snage 300 megavata, kao i povećanje kapaciteta rudnika, u ukupnoj vrijednosti od 550 miliona evra. Puštanje u rad TE Stanari, čiji je investitor kompanija EFT, planirano je za početak 2016.
Do kraja marta iduće godine najavljen je i start izgradnje termoelektrane Ugljevik 3 instalisane snage 600 megavata i iskop novog rudnika uglja, zbirne procjenjene vrijednosti 700 miliona evra. Investitor u Ugljeviku je ruski milijarder Rašid Sardarov koji planira i izgradnju HE Mrsovo na Limu snage 42 megavata u vrijednosti od 100 miliona evra.
Elektroenergetski megaprojekti RS
170
HE Dubrovik 2
800
HES Srednja Drina
700
RiTE Ugljevik 3
550
RiTE Stanari
460
HES Gornja Drina
180
HE Dabar
100
HE Mrsovo
*u milionima evra