Privreda

Pratite nas na Google news

Korona "uzima" i do 650 miliona dolara u BiH

Korona "uzima" i do 650 miliona dolara u BiH
Foto: N.N. | Korona "uzima" i do 650 miliona dolara u BiH
Dejan Šajinović

BANJALUKA, VAŠINGTON - Korona kriza, uz uobičajenu političku nestabilnost, predstavlja najveći rizik u BiH, a ako se kriza produži bruto domaći proizvod BiH bi mogao pasti do 3,2 odsto u 2020. godini, što kada se preračuna čini oko 650 miliona dolara, procjena je Svjetske banke.

Naime, i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, koje su bh. vlasti na svim nivoima pozvale u pomoć u suzbijanju ekonomskih posljedica korona krize, procjenjuju da će pad bh. ekonomije u narednom periodu biti značajan i neizbježan.

Svjetska banka je u četvrtak objavila izvještaj o procjeni uticaja krize na bh. ekonomiju, a očekuje se da će MMF izaći sa svojim izvještajem kada i ako Upravni odbor MMF-a odobri brze finansijske instrumente, pomoć i do 330 miliona evra za BiH u vidu povoljnih finansijskih sredstava.

Inače, kako nam je rečeno u MMF-u, u srijedu je istekao rok koji je MMF dao bh. vlastima da dođu do dogovora u vezi s raspodjelom novca koji bi BiH trebalo da bude odobren, kako bi Odbor imao dovoljno vremena da pripremi sve materijale. U četvrtak nam je rečeno da bh. vlasti i dalje vode intenzivne razgovore da pokušaju prevazići problem koji je uslijedio jer ne postoji saglasnost kako će FBiH i kantoni raspodijeliti svoj dio novca.

"Sada više ništa nije u našim rukama, sada je sve u rukama našeg odbora koji će odlučiti kada će zasjedati o BiH. Naravno, preduslov za to i dalje ostaje dogovor u BiH", rečeno nam je u MMF-u, uz napomenu da je sjednica Odbora u utorak, 14. aprila. Naime, kako nam je rečeno, ako bi do vikenda bh. političari postigli neki dogovor, Odbor bi mogao odlučiti da napravi izuzetak i ipak ubaci temu BiH na sastanak u utorak.

Što se tiče Svjetske banke, u izvještaju ističu da korona kriza ima direktan i indirektan efekat na BiH. Što se tiče direktnog efekta, on će se odraziti u povećanom deficitu i značajnom padu bruto domaćeg proizvoda, a indirektni efekti će ovisiti od brzine oporavka unutar EU, koja je glavni ekonomski partner BiH i drugih zemalja regiona. Ako, pak, kriza ne potraje duži period, Svjetska banka procjenjuje da bi pad mogao iznositi 1,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, za razliku od rasta od 3,4 odsto koji je bio predviđen prije izbijanja korona krize.

"Bh. vlasti uvode mjere kako bi se usmjerili na izazove koji dolaze zbog pada aktivnosti u trgovini, uslugama, transportu, proizvodnji i turizmu. Kako se situacija bude poboljšavala i program reformi bude ubrzavao, može se očekivati umjereniji rast izvoza", ističu u izvještaju Svjetske banke, uz napomenu da će se oporavak zasnivati na rastu potrošnje, što će neminovno izazvati i povećan rast uvoza. Iako očekuju pad doznaka iz inostranstva, procjena je da bi se srednjoročno dotacije bh. građana koji žive u inostranstvu trebale stabilizovati na osam odsto bruto domaćeg proizvoda, što čini oko dvije milijarde dolara godišnje.

Poput MMF-a, i Svjetska banka procjenjuje da će monetarna politika vezivanja bh. marke za evro biti ključ za monetarnu stabilnost. Takođe, kako naglašavaju, oporavak će se osloniti na međunarodne kredite s obzirom na to da, kako ističu, BiH nema pristup međunarodnim finansijskim tržištima. Zanimljivo je, takođe, da mjere za smanjenje siromaštva, koje će neminovno uslijediti zbog korone, treba tražiti u jačanju poljoprivredne proizvodnje s obzirom na to da, kako naglašavaju, najveći broj siromašnih građana direktno ovisi o poljoprivredi.

Dodik: Vjerujem da ćemo se dogovoriti

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da procjene pokazuju da su gubici koje je pretrpjela Republika Srpska u mjesec dana otkako se pojavila epidemija virusa korona veći od 750 miliona KM.

"Pokušavamo da obezbijedimo donacije i grantove međunarodnih institucija i da idemo na prihvatljiv obim zaduživanja. Šteta od krize je mnogo veća od zaduživanja", istakao je Dodik.

On je podsjetio da je Međunarodni monetarni fond odobrio BiH 330 miliona evra, te da je preostalo da bude postignut dogovor o podjeli tog novca između entiteta i kantona.

"Vjerujem da ćemo se dogovoriti, samo svi treba da budu razumni. Ovo jednako pogađa i Republiku Srpsku i FBiH i zbog toga smatramo da taj novac treba da bude podijeljen u omjeru 60 odsto za FBiH i 40 odsto za Srpsku. Hrvati su s tim saglasni, Bošnjaci nisu. Problem je i u FBiH, jer kantoni žele da dobiju dio pomoći, a ne da se to koncentriše na nivou FBiH", kaže Dodik.

On je dodao da bi Srpska od tog iznosa dobila oko 300 miliona KM, te da bi preostalo da iz drugih izvora privuče još 200 miliona KM.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije