BANJALUKA - Investiciono-razvojna banka (IRB) RS je posredstvom kreditnih linija zaključno sa krajem prethodne godine plasirala 588,17 miliona KM kroz 4.230 odobrenih kredita i još 105,3 miliona KM u hartije od vrijednosti emitenata iz RS.
"Investicioni portfolio IRB-a ima revolving karakter i povrat plasiranih kreditnih sredstava je stoodstotan", rekao je Milenko Pavlović, direktor IRB-a, ističući da će taj fond postati dugoročni izvor sredstava za finansiranje privrednog rasta i razvoja.
U Upravi IRB-a kažu da je prema namjeni do sada 62 odsto odobrenih kredita investirano u osnovna sredstva, 25 odsto u obrtna sredstva, a 13 odsto u refinansiranje postojećih zaduženja, što je podatak koji pokazuje da su preduzeća najviše investirala u modernizaciju i širenje kapaciteta.
"Krediti IRB-a su namjenskog karaktera i njihova upotreba se kontroliše, a odstupanje od njihovog korištenja za ugovorene namjene nije dozvoljeno", rekao je Pavlović.
Do sada su, prema njegovim riječima, utvrdili nenamjensko korištenje kod 20 korisnika, te im je u skladu s pravilima naplaćen preostali iznos kredita, uvećan za ugovornu kaznu.
U IRB-u kažu da su s krajem 2010, putem ovih kreditnih linija, omogućili očuvanje postojeća 28.392, kao i otvaranje 4.391 novog radnog mjesta.
"IRB ne uslovljava broj novozaposlenih radnika, već korisnici sredstava, u skladu sa svojim potrebama i tržišnim principima, autonomno odlučuju o obimu i dinamici dodatnog zapošljavanja", rekao je Pavlović.
On tvrdi da bi bilo kakvo kvantitativno uslovljavanje novog zapošljavanja od strane IRB-a bilo u suprotnosti sa osnovnim ekonomskim principima i negativno bi uticalo na produktivnost korisnika sredstava.
IRB je kada se posmatra oblast pokretanja početnih poslovnih aktivnosti do sada najviše sredstava odobrila za oblast prerađivačke industrije, odnosno 225,7 miliona KM ili 56,7 odsto od ukupno odobrenih sredstava, a slijede je poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 54,5 miliona KM ili 13,7 odsto i građevinarstvo sa 33,1 milion KM, što je 8,3 odsto od ukupno odobrenog novca.
Finansijska podrška prioritetnim sektorima doprinijela je daljem povećanju njihovog učešća u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP) RS. Učešće prerađivačke industrije u odobrenim sredstvima je za 47,2 procenta veće od njenog učešća u BDP-u, dok poljoprivreda i građevinarstvo učestvuju sa 2,5, odnosno 2,4 procenta više u odobrenim sredstvima u odnosu na njihovo učešće u BDP-u.
"Svojim konceptom kontracikličnog djelovanja, IRB je osigurala snažan doprinos u održavanju i povećavanju nivoa investicione potrošnje, koja predstavlja značajan stabilizacioni faktor ekonomije u kriznim periodima", rekao je Pavlović