Za efikasnu primjenu standarda korporativnog upravljanja u RS potrebno je uspostaviti dualni sistem kroz spoj zakonske obaveze i kodeksa najbolje prakse, ocijenio je Kristijan Štrenger, stručni konsultant IFC-a, dijela grupacije Svjetske banke.
Štrenger, koji je nedavno u Banjaluci razgovarao sa predstavnicima Komisije za hartije od vrijednosti RS i Banjalučke berze o unapređenju korporativnog upravljanja u RS, rekao je da je poštivanje tih principa u interesu kompanija jer povećava cijenu njihovih akcija i omogućava povoljniji pristup kapitalu.
Štrenger je njemački stručnjak sa višedecenijskim iskustvom na evropskom finansijskom tržištu. Član je Komisije za korporativno upravljanje njemačke vlade, a nalazi se u upravama kompanije "Fraport" i "DWS Investments", jednog od najvećih otvorenih investicionih fondova u Evropi.
NN: U RS postoje propisani standardi upravljanja akcionarskim društvima. Šta bi trebalo uraditi da oni više zažive u praksi?
ŠTRENGER: U RS uskoro počinje primjena Zakona o privrednim društvima, tako da je ovo dobra prilika da se unaprijedi postojeći kodeks korporativnog upravljanja, a onda i praktično primijeni ono što je propisano. To je potrebno raditi kroz scorecard (sistem bodovanja) koji će omogućiti da šira zainteresovana javnost, a ne samo stručnjaci razumiju o čemu se tu radi.
NN: Koliko je korporativno upravljanje važno za poslovanje kompanija i da li je RS plodno tlo za primjenu tih standarda?
ŠTRENGER: Prvi cilj korporativnog upravljanja je povećanje transparentnosti u poslovanju preduzeća i uvođenje većeg broja nezavisnih članova u njihove upravne i nadzorne odbore, što bi dovelo do boljih poslovnih rezultata i kompanijama omogućilo povoljniji pristup kapitalu. Već postoje empirijski dokazi da su cijene akcija kompanija koje primjenjuju korporativno upravljanje veće, te da do kapitala na tržištu dolaze po nižoj cijeni.
Iako sam u RS prvi put, veoma je pohvalno primijetiti da imate standarde korporativnog upravljanja još od 2006, te da su učinjeni prvi koraci kroz sistem mjerenja u kompanijama, što ne postoji u nekim većim zemljama.
NN: Da li su većinski akcionari i menadžeri kompanija spremni na primjenu korporativnog upravljanja u uslovima svjetske finansijske i ekonomske krize, koja je dovela do snažnog pada cijena akcija?
ŠTRENGER: Možemo reći da dobro korporativno upravljanje koristi i većinskim akcionarima. Možda su najbolji primjer ruski oligarsi koji su ispočetka ignorisali korporativno upravljanje, da bi onda shvatili da u dugoročnijem smislu od toga imaju koristi, te počeli da prihvataju te principe. Svjetska finansijska kriza se dijelom i desila zbog slabih karika u sistemu korporativnog upravljanja, kao što su ogromne naknade menadžerima kompanija. Generalno se dosta istražuju uzroci krize, a između ostalog se traže i korijeni u lošem korporativnom upravljanju.
NN: U svijetu se zbog krize sve više govori o potrebi jačanja regulacije finansijskog tržišta. Da li bi u tom smislu standardi korporativnog upravljanja kako u RS, tako i svijetu trebali prerasti sa kodeksa u striktnu zakonsku obavezu?
ŠTRENGER: Postoji više mehanizama koji se mogu uraditi da se standardi korporativnog upravljanja učine obaveznim u primjeni. U slučaju RS, primjena tih standarda je uslov za listing na službenom tržištu Banjalučke berze, tako da je to znak koji upućuje na kvalitet. U suštini se treba uspostaviti dualni sistem, odnosno vidjeti šta pravni sistem nalaže i toga se pridržavati, a s druge, postoji i labilniji sistem najboljih praksi kojeg se kompanije mogu, ali ne moraju pridržavati, s tim da onda treba da obrazlože razloge. Time se, zapravo, omogućava samoregulatorni aspekt da kompanija sama odluči šta će primijeniti, a šta neće. Ljudi su se počeli žaliti na sve veći broj regulatornih stega, pa je za fleksibilnost primjene potrebno napraviti balans između zakona i dobre prakse. Da bi se mogao uspostaviti dobar dualni sistem mora se prepoznati važnost dobrog korporativnog upravljanja. Ako to ostane samo u sferi želja, naravno da neće funkcionisati.
Kraj krize tek za četiri godine
NN: Kao stručnjak za finansijsko tržište za kada prognozirate da se može očekivati kraj svjetske finansijske i ekonomske krize?
ŠTRENGER: Ova kriza će zbog dubine potrajati nešto duže. Iako sam optimista, smatram da ćemo iz krize izaći tek za dvije do četiri godine, sa dugoročnim posljedicama po finansijski sektor. Generalno, ekonomija ima šanse da se izvuče iz krize u skorijem periodu. Kriza će imati i svoju pozitivnu funkciju kroz redukciju trošenja u kompanijama, odnosno svega onog što je lijepo, ali nije neophodno imati. Jednako je i važno da ljudi pad cijene akcija u jednom periodu ne smatraju katastrofom, već da zadrže pozitivan stav uz uvjerenje da će kriza prestati i stvari krenuti nabolje.
NN: Da li time možda sugerišete da se kupuju akcije sada kada su maltene dotakle dno?
ŠTRENGER: Možda je došlo vrijeme da se polako počnu sakupljati.