BRISEL - Evropska ekonomija je u mnogo lošijem stanju nego što se procjenjivalo i neće se oporaviti od recesije prije 2010. godine, upozorili su ministri finansija zemalja koje koriste evro.
"Svjedoci smo osjetnog pogoršanja situacije u ekonomiji od sastanka u februaru, ali ne postoje vidljivi pokazatelji koji bi nam dali povoda za ocjenu da se situacija promijenila", rekao je luksemburški premijer i ministar finansija Žan-Klod Junker, koji predsjedava Evrogrupom.
On je istakao da su sve prognoze kojima raspolažu izuzetno sumorne.
"Riječ je o dubokoj recesiju kroz koju prolazimo, svakako dubljoj od one kojoj smo svjedočili početkom devedesetih godina prošlog vijeka", dodao je Junker.
Evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Hoakin Almunija kao glavne faktore zbog kojih oporavak nije vjerovatan prije 2010. godine navodi i dalje prisutne probleme na kreditnim tržištima, pad industrijske proizvodnje i oštar pad potražnje za evropskim proizvodima u SAD, Japanu i Kinu.
Bez obzira na pogoršanje, ministri finansija evrozone kazali su da vlade zemalja Evropske unije neće udovoljiti američkim pozivima da se povećaju postojeći programi podsticaja, čime bi se dodatno povećali budžetski dugovi.
"Nedavni apeli SAD kojima se insistira da Evropljani preduzmu dodatna budžetska izdvajanja kako bi se suzbili učinci krize nama nisu po volji", rekao je Junker i dodao da su Evropa i evrozona učinile što je trebalo.
Ustvrdio je, takođe, da se očekuje da će ukupna vrijednost mjera EU preduzetih u cilju izbavljanja iz recesije dostići 3,3 odsto do četiri odsto bruto domaćeg proizvoda njenih 27 članica.
"Želimo vidjeti kakvi će biti učinci paketa za oporavak privrede", istakao je Junker i dodao da ne misle da bi trebalo da gomilaju manjkove i povećavaju postojeće dugove.
Nove sumorne prognoze za globalnu privredu stigle su i od šefa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominika Štros-Kana, koji je na afričkoj turneji izjavio da će svjetsku ekonomiju ove godine zadesiti velika recesija u okviru koje će rast privrednih aktivnosti kliznuti "ispod nule".
"MMF očekuje usporavanje globalnog rasta privrede ispod nulte stope u ovoj godini, što će biti najslabija izvedba u više decenija", kazao je Štor-Kan.
On je istakao da nastavljeno smanjenje kreditnih plasmana svjetskih finansijskih institucija u kombinaciji s kolapsom povjerenja potrošača i kompanija pritišće domaću tražnju širom svijeta, paralelno s alarmantnim slabljenjem svjetske trgovine i strmoglavim padom cijena robe.
"Dok se razvijene zemlje bave problemima koji su zahvatili njihove ekonomije međunarodna zajednica ne smije zaboraviti na Afriku, gdje se u ovoj godini očekuje oštro usporavanje regionalnog rasta na tri odsto, upola slabije nego u proteklih pet godina", rekao je Štros-Kan navodeći da globalna kriza prijeti da više miliona Afrikanaca ponovo vrati u siromaštvo.
Bafet: Za pet godina sve će biti u redu
Vodeći svjetski investitor Voren Bafet istakao je da će za pet godina u američkoj ekonomiji biti sve u redu.
"Sve će biti u redu. Naša privredna mašina je najveća ikada stvorena. Mogu garantovati da će za pet godina sve biti u redu i da će ta mašina raditi kao podmazana, ali želim da to bude i prije. Većina banaka je u prilično dobrom stanju i mogu zaraditi kako bi se izvukle iz krize", rekao je Bafet.
On je istakao da se američka privreda strmoglavila i da su potrošači znatno promijenili navike.
"Privreda je pala s litice. Nije se samo ona snažno usporila već su i ljudi promijenili navike na dosad neviđen način", rekao je Bufet navodeći da se to odrazilo i na rezultate podružnica njegovog holdinga "Berkshire Hathaway" koji je 2008. godine izgubio 9,6 odsto tržišne vrijednosti, što je prvi pad vrijednosti od 1965. godine kada je on preuzeo tu kompaniju.
Nema olakšica za evrozonu
Ministri finansija iz 16 zemalja koje koriste evro odbacili su mogućnost ublažavanja uslova za pridruženje ovom bloku, izjavio je predsjedavajući ove grupe Žan-Klod Junker.
"Ovo nije vrijeme da se pokreće nova debata o kriterijumima za ulazak u evrozonu", rekao je Junker.
On je dodao da ne dolazi u obzir da se mijenjaju pravila za ulazak u evrozonu, niti da se određuje koliko dugo neka zemlja mora da čeka na procjenu da može da pređe na upotrebu evra.
Na samitu 1. marta, nekoliko lidera zemalja evrozone pomenulo je prvi put mogućnost ubrzanog prijema novih članica u evrozonu. Istočnoevropske članice EU našle su se u velikim problemima usljed globalne finansijske krize, pa Mađarska i Poljska razmatraju ideju prelaska na evro po ubrzanoj proceduri, jer im drastično pada vrijednost nacionalnih valuta.