SARAJEVO - Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine prošle godine iznosio je 28 milijardi KM ili 12 odsto manje nego 2019, od čega je izvoz bio 10,8 milijardi KM, a uvoz 17,2 milijarde.
U godini pandemije virusa korona izvoz je bio manji za gotovo devet odsto nego 2019. godine, dok je uvoz opao za 13%.
"Kao rezultat smanjenog izvoza od 1,04 milijarde KM i smanjenog uvoza od 2,66 milijardi KM za posljedicu imamo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu", izjavio je juče Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
On je istakao da je ukupan pad izvoza rezultat smanjene vrijednosti izvoza u sve zemlje glavne partnere, a i ostale zemlje s kojima BiH obavlja vanjsku trgovinu, osim Turske i Švicarske.
Vuković je ipak istakao da se izvoz od kraja godine lagano oporavlja.
"Metalska i elektro industrija su u tom kontekstu doživjele određeni pad, ali ipak ostale na nogama, dok je u oblasti auto-industrije također zabilježen pad, s manjim uvozom automobila zbog smanjene kupovne moći građana. Agro i prehrambena industrija bilježe porast u robnoj razmjeni, a na to je najviše uticalo spasavanje ugovora s Turskom", istaknuto je na pres-konferenciji.
Određeni rast bilježi i drvna industrija jer su opstali ugovori za tržišta koja su i dalje mogla primiti tražene robe poput namještaja. Osvrćući se na sektor transporta BiH u vrijeme pandemije, Vuković je rekao da se pokazalo da je to jedna od najbitnijih karika jer se zatvaranje granica, kao i otežano kretanje kamiona kroz zemlje, reflektovalo na vanjskotrgovinsku razmjenu.
"Problem otežanog transporta je i dalje aktuelan", naveo je Vuković.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partner u prošloj godini bile su zemlje EU, 71,8 odsto ukupnog izvoza BiH, zatim zemlje CEFTA i EFTA, ali i neka druga tržišta.
Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 7,7 milijardi KM, što je manje za 14,3 odsto nego 2019. godine, dok je uvoz lani iznosio 11,5 milijardi KM, što je 9,11 odsto manje nego prethodne godine.
Najznačajniji partner BiH po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska, gdje je izvezeno robe u vrijednosti od 1,42 milijarde KM, a uvezeno 2,91 milijardu KM.
Vuković je naveo da vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama CEFTA učestvuje sa 16,8 odsto izvoza i 16,4 odsto uvoza. On kaže da je u prošloj godini iz BiH na tržište CEFTA izvezeno robe vrijedne 1,81 milijardu KM, što je manje za 11,8 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz bio 2,77 milijardi KM, što je manje za 9,2 odsto od prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA je 65,05%, gdje BiH bilježi suficit sa svim zemljama osim sa Srbijom, s kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7%.
Od zemalja CEFTA, najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH upravo je Srbija, na čije tržište je izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,22 milijarde KM, što je manje za 12,34 odsto od prethodne godine, a uvezeno robe u vrijednosti od oko 2,51 milijardu KM, što je smanjenje za 9,87 odsto.
Vuković kaže da se na učešće EFTA i ostalih zemalja odnosi 16,6 odsto uvoza i 11,4 odsto izvoza BiH, te da je BiH najznačajniji partner EFTA Švajcarska, u koju je BiH lani izvezla robu vrijednu 266 miliona KM, što je više za 10,79 odsto nego prethodne godine, dok je uvoz iznosio 210 miliona KM i manji je za 53 odsto.
Vuković je napomenuo da je među ostalim zemljama najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH Turska, s kojom je obim spoljnotrgovinske razmjene iznosio oko milijardu KM, od čega se na izvoz odnosi više od 316 miliona KM, što je više za 6,73 odsto od 2019. godine. Na tursko tržište je u prošloj godini najviše izvezeno ulja od sjemena suncokreta, šafranike i sl., otpadaka i lomljavina od željeza ili čelika, sjedala, goveđeg mesa svježeg ili rashlađenog te kraft-papira i kartona.
Što se tiče ostalih tržišta nakon Turske, on je rekao da najveći obim razmjene BiH ostvaruje s Kinom, sa kojom je pokrivenost uvoza izvozom svega šest odsto, te dodao da je smanjen izvoz i uvoz u prošloj godini bio i sa SAD, dok je izvoz u Rusiju povećan.
Vuković je naveo da je, prema procjeni Komore, pad bruto domaćeg proizvoda BiH prošle godine iznosio 6,5 odsto, te dodao da je ovaj procenat najrealniji u odnosu na sve druge s kojima izlaze mnoge institucije u BiH.
Novinare je Vuković upoznao i s činjenicom da je BiH u prošloj godini uvezla manje vode, te da je i to jedan od znakova da je moguće iskoristiti u cijelosti potencijale koje ima BiH.