VAŠINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je procjenu globalnog ekonomskog rasta u 2010. godini na 4,6 odsto, sa 4,2 procenta iz prethodne projekcije.
U analizi, koja je obavljena na sajtu MMF-a, se navodi da veći od ranije očekivanog rast svjetske privrede treba očekivati zahvaljujući robusnoj ekspanziji privredne aktivnosti u Aziji i jačanju privatne tražnje u SAD.
Analitičari Fonda istovremeno upozoravaju da se Evropa ove godine suočava sa kolebljivim oporavkom i rizicima zbog dužničkih problema.
"Rizici opadanja (u evropskoj ekonomiji) su se oštro povećali usled obnovljene finansijske nestabilnosti. U tom kontekstu nova prognoza zavisi od primjene mjera za obnovu povjerenja i stabilnosti", ukazuje se u najnovijoj analizi MMF-a.
Eksperti Fonda su u najnovijoj analizi smanjili procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za iduću godinu u Velikoj Britaniji, Kanadi, evrozoni, Japanu i ekonomijama u naglom usponu.
Privredni rast u zoni evra za ovu godinu MMF procjenjuje na jedan odsto, što je nepromjenjeno u odnosu na aprilsku procenu, ali predviđa da će se tokom 2011. on smanjiti za 0,2 odsto u poređenju sa ranijim predviđanjima, na 1,3 procenta.
Prognoza privrednog rasta u SAD za ovu godinu je povećana na 3,3 odsto, sa prethodne procjene od 3,1 odsto, a za 2011. godinu na 2,9 sa 2,6 procenata.
MMF je najviše smanjio prognozu rasta BDP-a za Britaniju, čija je vlada prošlog mjeseca javnosti predstavila plan za smanjenje rekordnog budžetskog deficita na gotovo nula u narednih pet godina. Fond očekuje da Britanija u 2010. ostvari rast od 1,2 odsto (što je 0,1 odsto niže od ranije prognoze), dok je očekivanje za 2011. smanjeno za 0,4 odsto, na rast od 2,1 procenat.
S druge strane, Fond je najviše povećao procjenu rasta BDP-a u zemljama u razvoju, pa je prognoza za Brazil za ovu godinu veća za 1,6 odsto i iznosi 7,1 odsto, a za sljedeću godinu je povišena za 0,1 odsto, na 4,2 procenta.
Stručnjaci MMF-a su istakli da će ostvarivanje napretka na putu ka finansijskoj stabilnosti smanjiti rizike i sprječiti posustajanje ekonomskog oporavka. Brza primjena mjera za stabilizaciju koje su preduzele vlade zemalja evrozone će biti ključni faktor za smirenje finansijskih tržišta.
Uopšteno govoreći, mjere vlada razvijenih zemalja bi trebalo da budu usmjerene ka ostvarivoj fiskalnoj konsolidaciji, odnosno mjerama za podsticaj srednjoročnog rasta poput reformi poreskog sistema i sistema subvencija, navodi se u izveštaju MMF-a.
"I dalje smo umjereno optimistični u vezi sa brzinom oporavka, jer je očito da postoje rizici", izjavio je glavni ekonomista Fonda Olivije Blanšar. "Rezultat će zavisiti od toga kako se Evropa bude izborila sa fiskalnim i finansijskim problemima, kakav će napredak u fiskalnoj konsolidaciji ostvariti razvijene zemlje i kako će države u razvoju izmeniti balans svojih privreda", objasnio je on.