VAŠINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) ublažiće uslove za odobravanje kredita, objavila je ta finansijska institucija.
Novi uslovi saradnje s MMF-om počeće da se primjenjuju od 1. maja, a povoljniji krediti biće dostupni prvenstveno zemljama s jakim makroekonomskim pokazateljima. Funkcioneri Fonda smatraju da će novi pristup u davanju pozajmica podstaći mnoge zemlje, kojima je neophodna finansijska podrška, da se obrate MMF-u za nedostajuća sredstva. Zamjenik izvršnog direktora MMF-a Džon Lipski ocijenio je da su proteklih godina neke zemlje izbjegavale da pozajme sredstva od Fonda u strahu da će se to negativno odraziti na njihov međunarodni ugled i rejting.
Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros-Kan ocijenio je da su suštinske promjene prilikom ukazivanja pomoći zemljama - članicama organizacije sada neophodne, u uslovima globalne ekonomske krize. Štros-Kan smatra da veća elastičnost prilikom odobravanja kredita i modernizacija uslova davanja zajmova treba da pomognu da se na pravi način izađe u susret potrebama članica MMF-a.
Jedan od osnovnih instrumenata u podršci koju MMF namjerava da ukaže zemljama koje imaju finansijske teškoće biće putem modela takozvane Linije elastičnog kreditiranja (LEK). Prednost LEK-a je u tome što, prema objašnjenju eksperata, taj mehanizam ne bi obuhvatio ranije stroge uslove za zemlje koje traže finansijsku pomoć Fonda, a istovremeno pruža mogućnost neograničenog obnavljanja kreditnih aranžmana, uz uslov da primalac zajma uredno izvršava ranije preuzete obaveze. LEK predviđa i produžavanje roka otplate kredita MMF-a za tri do pet godina i manja uslovljavanja u vezi s veličinom privučenih sredstava Fonda (prema sadašnjim pravilima, kreditni "plafon" je ograničen na 500 odsto od kvote koju zemlja - zajmoprimac ima u MMF-u). Postoji, takođe, mogućnost da se program LEK koristi i kao "profilaktička" mjera, bez stvarnog privlačenja finansijskih sredstava MMF-a. Korisnici sredstava MMF-a mogu očekivati i pojednostavljenje procedure u procesu vraćanja zajmova, kao i veći pristup nekim rijetko korišćenim programima.
MMF u saopštenju najavljuje da će se tokom predstojećeg samita Grupe 20 najrazvijenijih i zemalja u razvoju (G20), 2. aprila u Londonu, razgovarati i o uvećanju sredstava MMF-a za pozajmice ugroženim zemljama na oko 500 do 550 milijardi dolara. MMF i Japan su ranije postigli sporazum prema kojem će Tokio pozajmiti Fondu sto milijardi dolara za popunu kreditnog portfelja organizacije koji je prije toga vrijedio 250 milijardi dolara. Preostaje, dakle, da se kreditni fond MMF-a popuni sa još 150 do 200 milijardi dolara, jer se globalna ekonomska kriza naglo pogoršava, a broj zemalja kojima je neophodna spoljna finansijska pomoć brzo uvećava.
Vanredna pozajmica Rumuniji
MMF je pristao da odobri Rumuniji dvogodišnji zajam za spasavanje privrede u visini od 12,95 milijardi evra. Šef pregovaračkog tima MMF Džefri Frenks rekao je da će prvi dio zajma vrijedan pet milijardi evra stići tokom ljeta. Rumunija će, kaže Frenks, dobiti ukupno 20 milijardi evra od grupe kreditora koju predvodi MMF. Od Evropske unije dobiće pet milijardi evra, 1,5 milijardi evra od Svjetske banke, a ostatak od Evropske banke za obnovu i razvoj.
Teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom, Rumunija je treća članica EU koja će dobiti zajam grupacije koju predvodi MMF, poslije Mađarske i Letonije.
Obama: Vidljivi znakovi napretka
Američki predsjednik Barak Obama poručio je građanima SAD da primjećuje znakove ekonomskog napretka, ali je zatražio strpljenje dok pokušava da se izbori s najtežom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko decenija.
Američki predsjednik je naglasio da je njegova administracija, tokom dva mjeseca na vlasti napravila okvir strategije za borbu s ekonomskom krizom na svim frontovima.
"To je strategija za stvaranje radnih mjesta, pomoć odgovornim vlasnicima nekretnina i rast ekonomije na dugoročnom planu. Počinju se vidjeti znakovi napretka. Oporavićemo se od ove recesije, ali za to će biti potrebno vrijeme i strpljenje", rekao je Obama.