BANJALUKA - Nova vlada Hrvatske, na čelu sa Zoranom Milanovićem, želi nastaviti projekat izgradnje mosta na Savi koji je započela prethodna vlada, potvrđeno je juče "Nezavisim" u hrvatskoj vladi.
Radi se o mostu kojim bi išla trasa već izgrađenog autoputa od Banjaluke ka autoputu Zagreb - Beograd, a predviđene su izgradnje i pristupnih saobraćajnica i veze sa autoputem Zagreb - Beograd.
Naime, nova vlast u Hrvatskoj nedavno je objavila da odustaje od nekih drumskih infrastrukturalnih projekata bivše vlasti, poput izgradnje pelješkog mosta, te da, umjesto toga, sa BiH želi dogovoriti izgradnju autoputa koji bi kod Neuma prolazio kroz njenu teritoriju, kako bi Hrvatska povezala svoj južni dio sa ostatkom zemlje. Međutim, za most na Savi, koji je takođe propagirala bivša vlast HDZ-a, na čelu sa bivšim ministrom Božidarom Kalmetom, ostaje zainteresovana i nova vlast SDP-a.
Republika Hrvatska ishodila je lokacijsku dozvolu za pripadajući dio mosta do granične crte razdvajanja, a dokumentacija je predana BiH, rekla Martina Halužan
"Republika Hrvatska ishodila je lokacijsku dozvolu za pripadajući dio mosta do granične crte razdvajanja, a dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole na bh. strani mosta predana je BiH. Izrađeno je idejno rješenje mosta u više varijanti, te je nakon recenzije projekta sa obje strane odabrana varijanta mosta", rekla nam je Martina Halužan, službenik za odnose sa javnošću Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske.
Istakla je da se most projektuje kao jedinstvena konstrukcija, ukupne dužine 430 m, širine 22,6 m, koja sadrži dvije saobraćajne površine sa po dvije saobraćajne trake, širine 3,75 m i srednjim pojasom širine tri metra.
"U tijeku je razrada glavnog projekta, te su provedene geomehaničke istražne radnje", navela je ona.
Podsjetila je da su Tomislav Mihotić, državni sekretar za infrastrukturu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, i Rudo Vidović, ministar transporta i komunikacija BiH, u Sarajevu, 3. novembra, potpisali Sporazum o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Gradiške i priključnih graničnih dionica međudržavnog puta E-661.
Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS su nam potvrdili da su spremni da tokom ove godine počnu sa gradnjom, jer je RS već obezbijedila polovinu od 30 miliona evra. Rečeno nam je, takođe, da je Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza, dobio uvjeravanja hrvatske strane da će Hrvatska naredne godine u svom budžetu predvidjeti 15 miliona evra za izgradnju. Takođe, kako saznajemo, RS želi već tokom ove godine započeti sa gradnjom mosta čim se završe geološka istraživanja koja su u toku, a da se Hrvatska priključi izgradnji kada bude obezbijedila sredstva. Međutim, izvjesnije je da će gradnja početi naredne godine, a završiti najkasnije tokom 2015. godine.
Namik Kupusović, projekt koordinator za koridor 5c u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, takođe je potvrdio da je nova Vlada Hrvatske zainteresovana za most na Savi i dodao da će izrada glavnog projekta za most biti završena do kraja marta.
"Ministarstvo komunikacija i transporta BiH će učiniti sve što može da ovaj zajednički projekat sa Republikom Hrvatskom bude što brže realizovan, u duhu obećanih dobrosusjedskih odnosa", rekao je on.
Komentarišući izjavu predstavnika hrvatske vlade o odustajanju od pelješkog mosta i namjeru da Dubrovnik povežu autoputom kroz BiH, Kupusović je rekao da je pomenuta trasa već predviđena u važećem prostornom planu FBiH.
Iz Ministarstva u RS potvrdili da su spremni da tokom ove godine počnu sa gradnjom
"Nakon usvajanja i početka izgradnje dionice koridora 5c od Zvirovića ka petlji Ploče, Jadransko-jonski autoput ili u prvoj etapi autoput za Dubrovnik poklapa se sa trasom koridora 5c, petlja Ploče - Zvirovići - petlja Počitelj i ide prema istoku saobraćajno opslužujući područja opština Neum, Stolac, Ravno, Ljubinje i Trebinje", rekao je on.
Istakao je i da se projekat autoputa za Dubrovnik tretira kao zajednički projekat dvije zemlje, jer se ujedno radi i o priključcima za Ston, Zaton i Dubrovnik.
"Planiranje dinamike izgradnje, određivanja nadležnosti i finansiranje će biti predmetom sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske", rekao je Kupusović.
Dodao je da je još rano govoriti o rokovima i cijeni, uz napomenu da projekt ima preliminarnu podršku EU, ali treba biti ekonomski opravdan.
"Prema dosadašnjim analizama, realizovao bi se u fazama, prema potrebama povećanja intenziteta prometa. To znači da bi se u prvoj fazi neke poddionice izvodile u tzv. poluprofilu dok prometna potražnja ne bude zadovoljavajuća", pojasnio je on.
430
metara dug most
22,6
metara širok most