BANJALUKA, SARAJEVO - Kako ocjenjuju sagovornici "Nezavisnih novina", nada i očekivanje je da će ova, 2023. godina biti dosta bolja u odnosu na prethodnu, koja je bila veoma zahtjevna i teška.
Sindikalci priželjkuju povećanje plata, ekonomisti smanjenje inflacije, privrednici da će zajedno sa državom raditi za bolji položaj radnika, poljoprivrednici očekuju veće ulaganje svih nivoa vlasti, a potrošači niže cijene.
Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH rekao je da se nada da gora od 2022. godine ne može biti.
"Očekujem da se 2023. godine stvari počnu mijenjati nabolje i da generalno bude bolja godina. Nadam se da će biti bolja situacija što se tiče životnog standarda radnika i građana i da plate radnika budu dosta veće", naveo je Šatorović.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kazao je da nova Vlada RS 2023. godine treba da poboljša postojeće stanje, što očekuju svi radnici i građani kako bi živjeli bolje.
"Potrebno je da se ide u povećanje plata, izmjene zakonskih propisa koji će unaprijediti položaj radnika, zaključivanje kolektivnih ugovora i smanjenje porasta troškova osnovnih životnih namirnica i energenata jer samo tako ćemo uspjeti da stabilizujemo stanje kako radnici i dalje ne bi napuštali ova područja", pojasnio je Stanković.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da ova godina ne bi trebalo da bude lošija od prethodne, jer se očekuje slabljenje inflacije i postoji nada da će neke izmjene u strukturi vlasti omogućiti pomake koje nismo imali u prethodnom mandatu, te da bi čak i skromni pomaci bili veliki.
"Među negativnim očekivanjima ističu se recesija u Evropi i mnogim drugim ekonomijama, koja će sigurno djelovati na naše izvoznike, a vremenom i na cjelokupnu ekonomiju u BiH, uz realnu mogućnost da i naša ekonomija uđe u recesiju", naglasio je Gavran.
Ekonomista Admir Čavalić kaže da ove godine očekuje da uspori inflacija i da padne cijena finalnih proizvoda.
"Znači, očekujem opšti pad cijena. S druge strane, očekujem recesiju i usporavanje ekonomske aktivnosti. Možda više otkaza, manje prilika za rad, stagnacije plata i slično", dodao je Čavalić.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, istakao je da je 2023. godina izazovna, da se trebamo spremiti da realizujemo strukturne reforme u ekonomiji i da je sada prilika jer su vlade na početku mandata.
"Ono što slijedi jeste nešto neizvjesniji period s najavama recesionih kretanja i potencijalnim daljim problemima u funkcionisanju globalnih lanaca snabdijevanja. Treba ići u pravcu daljeg rasterećenja poslovanja, reforme javnih preduzeća kroz smanjenje potrošnje i smanjenje i suzbijanje neformalne ekonomije. Ključ svega leži u strukturnom rješavanju naših ekonomsko-socijalnih prilika i kvalitetnom korištenju naših resursa, kako prirodnih, tako i ljudskih", pojasnio je Aćić.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kazao je da svi očekuju da će 2023. godina donijeti neku vrstu "smirivanja" divljanja cijena, te da neće biti obilježena nastavkom rasta negativnih trendova, ali i recesijom.
"Svaku krizu treba posmatrati kao izazov i priliku. Sigurni smo da će naši privrednici nastaviti sa uspješnim poslovanjem", dodao je Jašarspahić.
Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, rekao je da očekuje mnogo bolju 2023. godinu.
"Startujemo s ciljem uređenja pitanja doprinosa i cijena rada zbog povećanja svih plata i stvaranja uslova za zadržavanje radnika i bolje poslovanje privrede", naglasio je Nenadić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, dodao je da se nada da će biti bolja godina za poljoprivredu jer je agrarni budžet povećan sa 75 na 180 miliona KM.
"Sada samo moraju sjesti predstavnici svih udruženja s novim ministrom kako bi najpoštenije izvršili podjelu ovih sredstava. Nadamo se da će biti bolja godina za domaće poljoprivrednike i da će isplata subvencija biti redovna kao 2022. godine", naveo je Marinković.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kazao je da, poučen iskustvima, nije optimista da će 2023. godina biti bolja za poljoprivredu u odnosu na 2022.
"Ako bude imalo pameti kod političara, valjda će vidjeti šta znači domaća poljoprivredna proizvodnja i koliko to znači za narod i državu. Treba očekivati da napokon to shvate", naglasio je Bićo.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, dodao je da postoje naznake poboljšanja i pojeftinjenja proizvoda, tako da očekuje bolju godinu.
"Bojim se da kriza još nije gotova. Sve želje su mi da bude bolja godina, ali ipak imam dozu rezerve prema tome", kazao je Arnautović.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" Bijeljina, istakao je da potrošači nisu optimisti što se tiče ove godine.
"Prva stvar koja će nas zadesiti je poskupljenje struje i to je prvi udar na džepove građana. Više cijene struje vuku poskupljenje i drugih stvari, a to ćemo sve mi morati platiti. Ne očekujemo ništa spektakularno, bićemo zadovoljni samo da bude manjeg rasta cijena. Nadamo se da neće biti drastičnih skokova cijena, posebno prehrambenih proizvoda", naveo je Vasilić.