Privreda

Ne zna se šta je sa pumpama i nekretninama

Ne zna se šta je sa pumpama i nekretninama
Ne zna se šta je sa pumpama i nekretninama
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Imovina RS u inostranstvu, koja je 1998. godine zakonom prenesena sa preduzeća na RS, vrijedi milione maraka, ali nadležne institucije za mnoge nekretnine ne znaju niti gdje se nalaze niti u kakvom su stanju.

Primjera radi, za imovinu bivše "Naftne industrije RS" i "Petrola", koja je prije privatizacije prenesena na RS, u Investiciono-razvojnoj banci (IRB) RS, odnosno njenom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS, nemaju podatke o tačnoj lokaciji niti u kakvom je stanju.

Iz podataka je vidljivo da IRB nema nikakve podatke niti za lokaciju niti za trenutni status tri poslovna prostora "Petrola" u Beogradu, a nema nikakav podatak ni za poslovni prostor u Beogradu nekadašnje "Naftne industrije RS".

Što se tiče Hrvatske, IRB je evidentirao i benzinske pumpe "Petrola" u Kopanici, Hrvatskoj Kostajnici, Lipiku, Novoj Gradišci, Osijeku i Lužanima, ali samo za pumpu u Lipiku ima podatak o tačnoj lokaciji, dok ni za jednu nema informaciju u kakvom se stanju nalazi. Mnogo zanimljivije je odmaralište NIRS na Malom Lošinju. Prema podacima IRB-a, vidljivo je da na toj lokaciji postoje objekat, zemljište i maslinjak, međutim, nema podatka o statusu te imovine. NIRS je imala objekte i u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Đakovu i Pločama, ali ni za jednu lokaciju nema podataka o trenutnom statusu.

Nekoliko sagovornika iz bivše NIRS smo kontaktirali, ali oni nisu bili raspoloženi za priču. Jedini koji je želio s nama otvoreno razgovarati je Duško Bogdanović, bivši pomoćnik direktora Rafinerije nafte Brod, koji je rekao da je imovina bivše NIRS u bivšim republikama ogromna.

"Ne vjerujem da IRB ne može otkriti šta se s tim desilo. Ta imovina i dalje postoji, samo treba malo truda da se nađe. Ali, vjerujem da nije lako. Mnogo toga je prodavano, a dokumentacija je uništavana. Ali, ako se ozbiljno uđe u to, sve se to može otkriti. To se može i mora uraditi", rekao je Bogdanović.

Atraktivno odmaralište u Omišu je imao "Žitopromet" iz Bijeljine, za koji IRB ima podatak o lokaciji, ali nema podatak o statusu.

Milenko Ilić, direktor "Žitoprometa" iz Bijeljine, rekao nam je da je vođen sudski spor, ali da je imovina vraćena RS. Objasnio je da je to odmaralište pokušala kupiti riječka firma "Vitagraf", falsifikujući njegov potpis i pečat firme, ali da je u sudskom sporu na Osnovnom sudu u Omišu utvrđeno da je potpis falsifikovan, te da je prodaja poništena.

"Ja sam uspio očistiti moje ime i na sudu dokazati da ja nisam prodao tu imovinu. Ta prodaja je onda poništena. Ne znam kako IRB nema podatke o tome kada smo im mi poslali sve dokumente. To je sad imovina u vlasništvu RS i oni sad treba da regulišu sa Hrvatskom da se ta imovina može koristiti", rekao je on.

Objasnio je da je, dok je objekat pripadao "Žitoprometu", neko svake godine išao u Omiš i vodio brigu da taj objekat ne propadne.

"Pitanje je u kakvom je to sada stanju. To je jedna zidana zgrada u Omišu koju smo mi redovno obilazili i pazili. Sad o tome više niko ne vodi računa, vjerovatno je ta zgrada propala", rekao je on.

I firma u stečaju "Omar" iz Kneževa/Skender Vakufa, imala je odmaralište u Tučepima i poslovni objekat u Beogradu, a ni za jednu lokaciju IRB nema podatke o stanju i statusu imovine.

Milan Latinčić, stečajni upravnik "Omara", kaže da IRB ima podatke, jer su im te podatke oni dostavili.

"Znam sigurno da imaju podatke o tim nekretninama, tipa koliki je prostor, površina, koliko soba i slično. Te kartice su oni izuzeli iz preduzeća. Ja, kao stečajni upravnik, time se nisam bavio, jer ta imovina ne pripada preduzeću pošto je to prešlo na RS. Oni bi trebalo da otkriju šta se s tim desilo", objasnio je Latinčić.

Milorad Keleman, ogorčeni radnik tog preduzeća, kaže da su radnici sami više puta zahtijevali informacije o toj imovini.

"Mi smo insistirali da nam se kaže gdje je ta imovina da nam se od nje isplate zaostale plate i obaveze, ali podatke o tome još nismo dobili", rekao je Keleman.

Iz IRB-a navode da je glavni problem s kojim se oni suočavaju u činjenici da im preduzeća nisu dostavljala potpune podatke o imovini, zbog čega je bilo teško otkriti gdje se nekretnine nalaze i u kakvom su statusu danas. Ističu da je, otkad je IRB preuzeo upravljanje nad tom imovinom, zaustavljeno prodavanje i nezakonito raspolaganje imovinom, te da je IRB počeo da uvodi red u to. Takođe, kažu da je najveći problem između 1998. i 2008. godine, jer u tom periodu o toj imovini nije niko vodio računa.

Najčitanije