ZAGREB - Od danas u Hrvatskoj na snagu stupa propis po kome će poslodavci doprinos za zdravstveno osiguranje plaćati po sniženoj stopi od 13 umjesto dosadašnjih 15 odsto, kao i propis koji poslodavcima onemogućava isplatu plata bez plaćenih doprinosa.
Vlada u Zagrebu je prošle sedmice donijela propis o načinu sprovođenja plaćanja doprinosa prema plati, prihodima uz platu, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na osnovu radnog odnosa.
Prema podacima iznesenim na toj sjednici vlade, u Hrvatskoj više od 21.000 poslodavaca ne uplaćuje doprinose za ukupno 121.000 radnika, što iznosi oko 80 miliona kuna (10,62 miliona evra) mjesečno.
Prve podatke Poreska uprava treba dostaviti Financijskoj agenciji Fina do 1. maja za poslodavce koji su isplatili plate bez uplate obaveznih doprinosa u februaru i martu, do 1. juna za one koji to nisu učinili u martu i aprilu, i tako dalje.
Poslodavci koji se nađu na listi onih koji ne uplaćuju doprinose dužni su u istu banku predati naloge za plaćanje za isplatu plate i za uplatu doprinosa, a banke moraju provjeriti jesu li, osim naloga za isplatu plate, predati i nalozi za uplatu doprinosa.
Smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 odsto koje predstavlja uštedu za poslodavce od nekih 1,7 odsto, pri čemu plate neće postati veće, dio je izmijenjenog zakona o doprinosima koji je proljetos usvojio Hrvatski sabor.
Smanjena stopa primjenjivaće se kod plate za maj koja se isplaćuje u junu.
Odluka o zabrani uplaćivanju plata bez doprinosa, koje u krajnjem slučaju idu na štetu radnicima jer bi im nedostajao radni staž, dio je nastojanja vlade socijaldemokratskog premijera Zorana Milanovića da uvede red u finansijama zemlje.
Tako je vlada nedavno prihvatila prijedlog izmjena poreskog zakona kojima se omogućava objavljivanje popisa poreskih dužnika i uputila ga na usvajanje u Sabor. Ministar finansija Slavko Linić tada je rekao da izmjene zakona donose tri bitne promjene - mogućnost objavljivanja popisa poreskih dužnika, mogućnost prebijanja dugovanja, te potraživanja ili naplate potraživanja s preuzimanjem imovine.
Glavni razlog za predložene izmjene su enormna potraživanja hrvatske države
Ukupni dugovi s kamatama veći su od 50 milijardi kuna (6,64 milijardi evra), a ima ih preko 761.000, među kojima je 500.000 građana, a ostalo su trgovačka društva i zanatlije.
Biće objavljivana imena većih dužnika, građani čiji je dug veći od 10.000 kuna (1.328 evra), poslodavci s dugom većim od 50.000 (6.640 evra) i preduzeća koja duguju više od 100.000 kuna (13.280 evra).
Imena dužnika objaviće se na stranicama Poreske uprave, vjerovatno od jula.
Izmjena zakona omogućavaju da članovi uprava, izvršni direktori i vlasnici preduzeća postaju poreski jemci, koji će svojom privatnom imovinom odgovarati za sve poreske obaveze preduzeća.
Razlog za ovakvu odluku je rasprostranjena praksa otvaranja novih društava s ograničenom odgovornošću samo da se u postojećim preduzećima prestanu plaćati obveze prema državi i radnicima, i to sve u cilju nezakonitog poslovanja.
Vlasti time žele da onemoguće poslovanje povezanih društva, premještanje gubitaka s jedne na drugu sestrinsku firmu i fiktivne račune.
Taj princip nije nov jer je već bio regulisan zakonom po kome vlasnici odgovaraju do visine uloga u osnovnom kapitalu koji se kretao do 20.000 kuna (2.656 evra), ali se moglo odgovarati i ličnom imovinom ako se društvo koristi zabranjenim ciljevima da bi oštetilo vjerovnike.
Taj zakon, međutim, nije primjenjivan.