BANJALUKA - Od 87 preduzeća u evidencijama Fonda za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS Investiciono-razvojne banke RS s imovinom u inostranstvu, za nekretnine njih 32 nema nikakvih podataka.
Inače, ovaj fond zadužen je da upravlja imovinom RS u inostranstvu, a u toku je prikupljanje informacija o tome šta se s njom desilo.
Podsjećamo, prema zakonu iz 1998. godine, imovina svih preduzeća u vlasništvu RS, a koja su imala imovinu van teritorije RS, trebalo je da bude izuzeta iz privatizacije i prikazana u pasivnom podbilansu. Pojednostavljeno rečeno, preduzećima je bilo zabranjeno prometovanje tim nekretninama, a tu imovinu je na sebe trebalo da preuzme Vlada RS.
Prema pomenutim evidencijama IRB-a, u više od 50 slučajeva ne postoje podaci o vrsti nekretnine i njenim lokacijama, najčešće zbog toga što sama preduzeća nisu nadležnim organima, od kojih je IRB preuzimala te informacije, dostavljala potpunu dokumentaciju iz koje bi se vidio pregled svih nekretnina.
Nažalost, često su podaci koje su dostavljala preduzeća bili nepotpuni, kazala Dulićeva
Prema toj evidenciji, 22 preduzeća, od 87, su dio ili kompletnu imovinu prodala, a dijelom tih prodaja se bave i nadležne pravosudne institucije da bi bilo utvrđeno da li je bilo nezakonitosti. Šest, od navedenih 87 preduzeća, prema podacima IRB-a, još vodi sudske sporove pred nadleženim sudovima u zemljama bivše Jugoslavije u kojima se te nekretnine nalaze.
Međutim, upoređujući podatke IRB-a sa jedne strane, sa informacijama policije RS i Pravobranilaštva RS sa druge strane, dolazimo do zaključka da podaci iz IRB-a o imovini RS u inostranstvu nisu potpuni.
Primjera radi, MUP RS je 2008. godine podnio izvještaj protiv direktora Građevinskog preduzeća "Zlatibor" iz Bijeljine da je prodao nekretninu u Malom Zvorniku, u Srbiji, dok IRB, sudeći prema podacima koje su nam dostavili, o ovom preduzeću i njegovoj imovini van RS nema podatke. Okružnom tužilaštvu Banjaluka je u tom periodu podnesena prijava protiv direktora "Veleprehrane" iz Banjaluke zbog prodaje poslovnog prostora u Beogradu, ali ni ovo preduzeće niti njegove nekretnine nisu evidentirani u IRB-u. Ni preduzeće "Metalac" iz Trebinja, protiv čijeg direktora je policija RS 2008. godine podnijela izvještaj Okružnom tužilaštvu Trebinje zbog protivzakonite prodaje nekretnine u Podgorici, nije navedeno u IRB-u. U podacima iz IRB-a ne nalazi se ni nekretnina koju je "Budućnost" Šamac prodavala u Hrvatskoj, odnosno nekretninu u Vinkovicima, za koju je Okružnom tužilaštvu Doboj podnesen izvještaj od strane policije RS. Ni preduzeće "Radnik" iz Bijeljine, koje je, prema prijavi policije RS, protivzakonito zamijenilo stan u Budvi za stan u Doboju, u IRB-u nije evidentirano. IRB ima podatak za preduzeće "Rad" iz Bijeljine, ali se on odnosi na prodaju zemljišta u Budvi, za koju je, takođe, podnesen izvještaj zbog nezakonite prodaje nekretnina.
Za neka preduzeća evidencije postoje u podacima IRB-a, ali se oni razlikuju od onih koje smo dobili od policije RS i od Pravobranilaštva. Primjera radi, IRB ima evidentiranu nekretninu preduzeća "Maglić" AD Foča u Herceg Novom, za koju je navedeno da je banka aktivirala hipoteku na imovini, ali nema podatke o parcelama, stambenom prostoru i dvorišnim površinama u Baošićima, za čiju nezakonitu prodaju je protiv stečajnog upravnika izvještaj podnesen Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo, niti imaju podatke o odmaralištu u Igalu iste firme, zbog čije nezakonite prodaje je, takođe, podnesen izvještaj.
Isto tako, IRB nema podatke o stovarištu u Nikšiću, preduzeća "Ozren" iz Foče, a policija RS ima podatke da je ta imovina prije nekoliko godina prodata, zbog čega je protiv direktora tog preduzeća podnesen izvještaj prije tri godine.
Ni podaci iz Pravobranilaštva RS ne poklapaju se u potpunosti sa podacima IRB-a. U evidencijama IRB-a navodi se da je u toku spor nad poslovnim prostorom u Rumi, preduzeća "Agrokombinat" iz Rogatice. Iz Pravobranilaštva, međutim, stigla nam je informacija da je spor završen i da je direktor firme saglasan da se imovina prenese na RS. Fond za upravljanje nekretninama IRB-a je jedini nadležan da tom imovinom upravlja u ime RS, a nema podatak da je sudski spor završen i da imovina treba da bude vraćena.
IRB ima šture podatke i o preduzeću "Planinsko" i njenim nekretninama u mjestu Gradac u Hrvatskoj. Iako IRB navodi da nemaju podatke o toj nekretnini, mi smo vrlo jednostavnim uvidom u podatke Pravobranilaštva RS utvrdili da je i ta imovina prodata. IRB u svojim evidencijama raspolaže podatkom da je preduzeće "Javor" iz Bratunca prodalo nekretnine u Malom Zvorniku, Jagodini i Beogradu. Međutim, u Pravobranilaštvu RS nas informišu da je u toku postupak povrata poslovnog prostora u Beogradu na RS, a taj podatak IRB nam nije dostavio.
Kako nam je pojasnila Antonija Dulić, izvršni direktor Sektora za pravne i opšte poslove IRB-a, razlika u evidencijama je nastala iz toga što je, kako je rekla, IRB podatke crpio iz baza Direkcije za privatizaciju RS, Ministarstva finansija RS i tadašnjeg Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju.
Prema evidenciji, 22 preduzeća, od 87, su dio ili kompletnu imovinu prodala, a dijelom tih prodaja bave se i nadležne pravosudne institucije da bi bilo utvrđeno da li je bilo nezakonitosti
"Ne bih mogla komentarisati sada za svako preduzeće koje ste naveli, ali za određeni broj nekretnina mi nismo imali te podatke, jer nisu iskazani u evidancijama na osnovu kojih smo sačinjavali podatke. Najčešće se radi o nekretninama koje su bile iskazane u aktivnom podbilansu i gdje se faktički poslije pojavila neka prijava, a najčešće se nije radilo o nekretninama iz pasivnog podbilansa, za koji smo mi nadležni", kazala je Dulićeva.
Kako je istakla, najveći problem sa imovinom RS u inostranstvu je u činjenici što, nakon što je 1998. godine imovina prešla na RS, Vlada RS nije donosila akte po kojima bi ta imovina i prešla na RS, pa do osnivanja Fonda za upravljanje nekretninama IRB-a RS niko o toj imovini nije vodio računa.
"Kada smo mi preuzeli taj posao, počelo je uvođenje reda u tu oblast. Nažalost, često su podaci koje su dostavljala preduzeća bili nepotpuni pa nije uvijek jednostavno utvrditi podatke o nekretninama", istakla je ona.
Dodala je da je i stav Pravobranilaštva RS bio da, ako preduzeća mogu da raspolažu imovinom, ona mogu da pređu iz pasivnog podbilansa u aktivu preduzeća, tako da se nakon toga, kako je navela, imovina mogla prodavati.