BERLIN - Velike njemačke banke ulažu mnogo u kinesko tržište u očekivanju da će ih izvući iz krize, jer tamošnja privreda bilježi velik rast i u vrijeme svjetske ekonomske krize.
Za njemačku Commerzbanku je prošla godina bila katastrofalna. Da bi je spasila od propasti, morala je uskočiti država preuzimanjem 25 odsto vlasničkog udjela. U februaru ove godine Commerzbanka je objavila gubitak od 4,5 milijardi evra u poslovnoj 2009. godini. Uprkos velikim gubicima ta banka se širi u Kini. Krajem 2009. je otvorila treću filijalu u kineskom Tianjinu, a u martu ove godine je pekinško predstavništvo prošireno u četvrtu filijalu.
Za šefa Commerzbanke u Aziji Mihaela Kocbauera razlog širenja u Kini leži u Njemačkoj.
"Snažno smo povezani sa srednje velikim poduzećima. Commerzbanka u Njemačkoj vrijedi kao banka srednjeg sloja i rado bismo i u inostranstvu za naše klijente bili banka srednjeg sloja."
Prije godinu i po dana u Tianjinu je svoj prvi pogon za montažu otvorio evropski proizvođač aviona "Airbus". Za njim su u Kinu otišla i brojna srednje velika poduzeća, kooperanti. Commerzbanka prati ta preduzeća s kojima sarađuje i u Njemačkoj, a nastoji pridobiti i kineska preduzeća koja žele kupiti neku od njemačkih srednje velikih kompanija.
I najveća njemačka banka Deutsche Bank prisutna je na kineskom tržištu. Šef Odjela za Aziju Robert Ranking nedavno je objavio plan prema kojem Deutshe Bank 2011. želi da ostvari promet u Aziji od četiri milijarde evra.
Međutim, za razliku od Commerzbanke, Deutsche Bank je težište svoga djelovanja u Kini postavio na poslovanje s privatnim korisnicima, a ne s preduzećima. Već 2006. je Deutsche Bank kupio akcije kineske banke Hua Xia nastojeći da se približi kineskim korisnicima. Početkom maja 2010. udio u toj kineskoj banci je povećan sa 17,2 odsto na 19,99 odsto, koliko je maksimalno moguće po kineskim zakonima. Deutsche Bank to smatra važnom strateškom investicijom.
Kineska strana, pak, kritikuje da se saradnja ograničava na nivo kapitala. U operativnom dijelu praktično nema saradnje. Deutsche Bank stvari vidi drukčije.
"Mi u međuvremenu imamo 850.000 klijenata u Kini na području kreditnih kartica", kaže portparol banke Mihael Lermer.
Kinesko tržište raste najbrže u svijetu i zato je važno i za njemačke finansijske ustanove. Zasad one nisu u međusobnoj konkurenciji jer jedni opslužuju privatne klijente, drugi preduzeća. Ali, prema studiji konsultantske kompanije "PricewaterhouseCoopers", kineske banke povećavaju pritisak na prisutne strane banke. Osim toga država uvodi strože propise. Zato se može očekivati da će prije ili kasnije i njemačke banke u Kini jedna drugoj snažno konkurisati.