BIJELJINA - Iako imamo ponudu da naše brašno izvozimo u Tursku, još se nismo odlučili na taj korak upravo zato što sirovinu moramo da čuvamo za naše tržište, kazao je za "Nezavisne novine" Duško Tomić, šef proizvodnje u preduzeću "Novi Žitopromet" Bijeljina.
Naime, kako ističe, ove godine pšenica bilježi rekordne cijene, pa ne bilo pametno da se odluče da izvoze brašno u Tursku upravo zbog velikog rasta cijena.
"Cijena mađarske pšenice je 258 evra, što je nenormalan skok u posljednje vrijeme, cijene se mijenju svakodnevno, pa smo je i mi podigli prilikom otkupa, tako da će sada ratari koji predaju pšenicu u naše silose biti isplaćeni po 0,40 KM po kilogramu, dok je ranije to iznosilo 0,36 ili 0,37 KM", kazao je Tomić.
Kako je rekao, u silosima imaju pšenice koju su otkupili prije i tokom žetve.
"Otkupili smo 2.000 tona stare pšenice, a imamo oko 300 tona mađarske. Međutim, cijena stalno raste, tako da će u narednom periodu sigurno morati da dođe i do poskupljenja brašana", kazao je Tomić.
Dodao je da su ratari veoma zadovoljni što je proizvodnja u ovom preduzeću ponovo pokrenuta, jer im je otkup zagarantovan, a sad na jesen planiraju da produže brazdu pod hljebnim žitom.
Kvalitetno brašno koje sada izlazi iz njihovih mlinova već stiže na police domaćih marketa.
"U ponudi imamo brašno tip 400, 500 i 850", ističe Tomić i dodaje da polako osvajaju tržište i vraćaju se staroj slavi.
Dodaje da su 1. septembra počeli s proizvodnjom hljeba te da iz njihove pekare svakodnevno izlazi nešto više od 1.000 vekni, koje isporučuju širom Semberije.
"Pravimo naš dobro poznati hljeb od 600 grama vrhunskog kvaliteta, koji košta 1,20 KM. Osim toga, imamo i polubijeli hljeb koji košta 1,10 i dobro poznati somun od 800 grama, čija je cijena 1,40 KM", naglasio je Tomić, dodavši da hljeb prave u takozvanoj tunelskoj peći, koju u BiH imaju svega tri firme.
Podsjetimo, firma je ranije nosila naziv "Žitopromet", a zahvaljujući pravovremeno otvorenom stečaju sačuvana je imovina.
Fočanska kompanija "Pavgord" je 18. januara ove godine kupila nepokretnu imovinu "Žitoprometa" po cijeni od 3,1 milion maraka i tako postala stoprocentni vlasnik preduzeća. Ranije su kupili i pokretnu imovinu mlinsko-prerađivačkog giganta te uplatili 600.000 maraka za doprinose radnicima kako bi im bio povezan radni staž.
Problemi u "Žitoprometu" javili su se 2018. godine. Silosi su tada bili puni pšenice, ali su pogoni stajali i sakupljali prašinu, jer ratarima nije bio plaćen rod. Zbog neisplaćenih plata i doprinosa radnici su tada stupili u štrajk. Do otvaranja stečaja u decembru 2019. godine "Žitopromet" je zapošljavao 113 radnika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.