BEČ - Odluka Organizacije država izvoznica nafte (OPEC) da se odupru novom smanjenju proizvodnje kojim su namjeravali da podignu cijenu nafte na svjetskom tržištu postavila je temelje ne samo za jeftinije gorivo koje će pomoći svjetskoj privredi, već i za toplije odnose kartela s najvećim potrošačima, prije svih sa SAD, smatraju analitičari.
OPEC je, dva dana nakon telefonskog razgovora između predsjednika SAD Baraka Obame i saudijskog kralja Abdulaha, odlučio na sastanku u Beču da se do maja drži postojećih proizvodnih kvota od 24,84 miliona barela nafte dnevno, uprkos rastu zaliha goriva u svijetu i činjenice da je nafta mnogo jeftinija nego što odgovara tom kartelu.
Objašnjavajući odluku naftaškog kluba da zadrži postojeći nivo proizvodnje, generalni sekretar OPEC-a Abdala el Bardi navodi zabrinutost svoje organizacije zbog ružnih svjetskih ekonomskih vremena koja su potisnula želju da se postigne brza promjena time što bi se postavili manji okviri proizvodnje u 12 naftaških država.
"Vidimo ljude bez posla i ljude u šatorima u najbogatijim zemljama. Viša cijena nafte je i dalje cilj OPEC-a, ali ovo nije vrijeme za radikalnije mjere", kaže El Bardi.
Odluka kartela je pozdravljena u SAD i drugim velikim potrošačima nafte, jer bi smanjenje proizvodnje moglo dodatno da poremeti anemičnu svjetsku ekonomiju iznenadnim skokom cijena tečnog zlata. OPEC-ova odluka odražava i shvatanje unutar kartela da bi svaka akcija drugačija od poziva na zadržavanje uspostavljenih proizvodnih kvota u vrijeme svjetske ekonomske krize mogla da proizvede uzvratni udar time što bi dodatno potisnula potražnju, a time i cijene nafte.
Odluka OPEC-a došla je u času predaha od neumornog priliva loših vijesti otkako je, oktobra prošle godine, finansijska kriza izbila svom snagom. Dow Jones glavni indeks Njujorške berze porastao je posljednjih dana za oko deset procenata, a većina azijskih i evropskih berzi je takođe u plusu.
Analitičari kažu da potez OPEC-a pokazuje i proizvođačima i potrošačima nafte da su svi u istoj nevolji - naftašima su potrebni kupci, a kupcima novac da mogu da kupuju. U takvim okolnostima jeftina nafta je rijetka svijetla tačka u mračnoj slici svjetske ekonomije. Prošle sedmice "tečno zlato" prodavano je po cijeni između 30 i 40 dolara za barel - manje od trećine svog rekordnog nivoa od prošlog ljeta kada je dostigla 147 dolara za barel. Mada su pomogle potrošačima, niske cijene nafte natjerale su mnoge članice OPEC-a da se uzdrže od potrošnje i ulaganja u novu produkciju. OPEC tvrdi da je za dugoročno ekonomsko poboljšanje potrebno da cijene nafte budu dovoljno visoke da bi ulaganja u nova nalazišta bila isplativa, ali je na kraći rok taj kartel spreman da dozvoli niže cijene na naftnom tržištu.
"Trenutno je važnije da svijet ponovo stane na svoje noge nego da nafta poskupi za deset dolara po barelu", izjavio je analitičar američke banke JP Morgan Chase Lorens Igls.
Dejvid Kirš, direktor vašingtonske konsultantske firme "PFC Energy", kaže da bi OPEC-u, a posebno Saudijskoj Arabiji, više odgovarala cijena nafte od 50, 60 ili 75 dolara za barel, ali da oni priznaju da to, jednostavno, nije održivo u trenutnoj ekonomskoj klimi.
"Jasno je da će u određenom periodu, na primjer u naredna dva tromjesečja, morati da se zadovolje s cijenama koje se u posljednje vrijeme ostvaruju u trgovini tim energentom", izjavio je Kirš.
Posljednje smanjenje proizvodnje nafte, dogovoreno u septembru prošle godine, trebalo je da znači manju proizvodnju od 4,2 miliona barela dnevno. Ali 11 članica OPEC-a koje su obuhvaćene proizvodnim kvotama i dalje prebacuju zajednički dnevni cilj za oko 800.000 barela ili 21 odsto iznad formalno postavljene granice. Dvanaestočlani naftni kartel proizvodi oko 40 odsto svjetske nafte, a od početka godine potražnja sirove nafte pala je za 1,2 miliona barela dnevno.
Rusija reže proizvodnju
Zamjenik ruskog premijera Igor Sečin, koji je u svojstvu posmatrača prisustvovao sastanku OPEC-a, objavio je da će njegova zemlja smanjiti prodaju nafte. Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte, poslije Saudijske Arabije, i početkom prošle godine proizvodila je rekordnih 9,5 miliona barela dnevno. Taj nivo proizvodnje se, međutim, spustio, a objava Moskve možda samo prikriva nemoć da se tekuća produkcija održi zbog smanjenja ulaganja u proizvodne kapacitete.
Cijena nafte u padu
Cijena nafte pala je juče na blizu 44 dolara za barel poslije odluke OPEC-a da ne smanjuje proizvodnju. Laka američka nafta za aprilske isporuke pojeftinila je za 2,14 dolara na 44,11 dolara za barel. U Londonu cijena sjevernomorskog brenta pala je za 2,24 dolara na 42,69 dolara za barel.
Cijene su bile skočile, sa ispod 35 dolara iz prošlog mjeseca, nošene očekivanjem ulagača da će OPEC smanjiti proizvodnju za najmanje milion barela nafte dnevno.