Privreda

Obućarska industrija u RS u ekspanziji: Cipela i radnika sve više

Obućarska industrija u RS u ekspanziji: Cipela i radnika sve više
Foto: N.N. | Obućarska industrija u RS u ekspanziji: Cipela i radnika sve više
Goran Lajić

BANJALUKA - S razvojem obućarske industrije u RS tokom posljednje decenije bilježi se rast i broja zaposlenih i same proizvodnje, pa i obima izvoza.

Aleksandra Mihajlović-Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, rekla je da je prije 10 godina bilo oko 3.500 zaposlenih, dok ih je sada u obućarskoj industriji oko 8.500 na području RS.

Ona ističe za "Nezavisne" da se broj kompanija ne mijenja u značajnijem procentu, nego dolazi do proširenja postojećih pa se tako i povećava broj radnika.

"Postoje firme koje rade za poznate svjetske brendove kao što su 'Nike', 'Adidas', 'Crocs' i ostali", rekla je Mihajlović-Bijelićeva.

Ona kaže da je u skorijem periodu došlo i do povećanja plata u sektoru tekstila, kože i obuće, te da je u februaru ova industrija imala prosječnu neto platu 642 KM.

Dragutin Škrebić, direktor i vlasnik preduzeća "Škrebić Company" Teslić i predsjednik Skupštine Udruženja tekstila, kože i obuće RS, kaže da je Vlada RS ranije prepoznala probleme s kojima su se suočavali pa su dobili povlaštenu stopu za obračun poreza i doprinosa, što je dalo najveći doprinos ovoj industriji.

"Od sljedeće godine imaćemo i riješene probleme s trudničkim bolovanjama, koja će biti prebačena na teret budžeta, odnosno na teret Fonda dječje zaštite. Sa druge strane, imamo i inostrane investicije, dobili smo kvalitetnije poslove, povećali cijenu minuta rada, tako da je došlo na neki način do ekspanzije", rekao je Škrebić.

On ističe da ova godina nije svijetla kao što su očekivali, jer poslodavci koji prave modnu obuću imaju problema na tržištu te su im narudžbe manje u 2019.

Kada su u pitanju plate u ovom sektoru, kako kaže Škrebić, one su pomalo rasle u prethodnom periodu te su sada dostigle svoj maksimum u ovoj industriji.

"Ukoliko bi tržište nametalo povećanje plata, onda bi vjerovatno došlo do smanjenja proizvodnje", kaže Škrebić.

Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, kaže da je broj radnika porastao, jer su oni zajedno s poslodavcima ovog sektora učestvovali u kreiranju novog privrednog ambijenta prije 11 godina. On kaže da je to dovelo do rasta broja zaposlenih i povećanja neto plata radnika, koja je za prošlu godinu u RS u ovom sektoru bila 556 KM, s tim da neke kompanije imaju i veće prosječne plate.

"Došlo je do blagog povećanja plata, ali nedovoljno da bismo zadržali radnike. Očekujemo da smanjenjem opterećenja u privredi dođe do povećanja plata i tim do novog zapošljavanja, ostanka i očuvanja radnih mjesta", rekao je Ružičić.

Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće "Bema" iz Banjaluke, kaže da je ova industrija zasigurno u ekspanziji te da je "Bema" lani imala realizaciju 14 miliona KM, što je, kako on kaže, 12 odsto budžeta grada Banjaluka.

"Nije to malo na šivaćoj igli, 1.200 radnika prima platu i od toga živi 5.000 ljudi. Došlo je do proširenja proizvodnje, prošle godine smo uložili dva miliona KM u opremu i mašine. Fabriku smo uredili i modernizovali, povećali i plate na 600 KM, što je za nas gornja granica. Platu treba u industriji zaraditi, a ona može biti veća samo većim radom", kaže Umičević.

On ističe da bi država trebalo da podstakne da se proizvode domaći proizvodi, koji bi bili konkurencija Zapadu, jer ako znaju da prave cipele za Zapad, znaju da prave i za sebe.

Da dolazi do povećanog izvoza obuće i sličnih proizvoda ili dijelova tih proizvoda iz BiH iz godine u godinu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

"U prošloj godini ukupno je izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 751.860.959 KM, u 2017. godini 706.545.023 KM, u 2016. godini 677.990.511 KM, dok je u 2015. izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti 630.363.865 KM", kažu u UIO BiH.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije