BANJALUKA - Procedure za registraciju i početak rada privrednog društva u RS su isuviše kompleksne, duge i troškovno opteretive za preduzetnike, zbog čega je neophodna njihova značajna redukcija kako bi se domaća privreda u tom segmentu učinila konkurentnom barem u regionalnom okviru.
Istakli su to učesnici današnjeg okruglog stola, koji su u Banjaluci organizovale "Nezavisne novine" povodom završetka projekta "Istraživanje administrativnih barijera za registraciju i početak rada privrednog društva u RS - kako do preduzeća za 48 časova".
Prisutni resorni zvaničnici Vlade RS, predstavnici nadležnih republičkih institucija, poslovne zajednice, Notarske komore RS, Administrativne službe grada Banjaluka i ekonomski stručnjaci saglasili su se u vezi s potrebom unapređenja poslovnog ambijenta, posebno uspostavljanjem efikasnijih procedura za početak rada preduzeća.
Predrag Klincov, novinar "Nezavisnih", prisutne je upoznao s rezultatima anonimnog istraživanja "Nezavisnih novina", koje je pokazalo da je za početak rada firme u formi društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) u Banjaluci potrebno "potrošiti" 41 dan, što je za 20 dana duže od prošlogodišnjih rezultata istraživanja Svjetske banke.
Do razlike je prvenstveno došlo zbog grešaka notara i službenika Okružnog privrednog suda Banjaluka, što je za posljedicu imalo ispravku dostavljene dokumentacije, koja je odužila proces registracije firme sa potrebnih sedam dana na čak 21 dan.
"Minimalni troškovi za registraciju i početak rada društva s ograničenom odgovornošću u RS iznose 5.140 KM. Pokazalo se da se u svakom od pređenih proceduralnih koraka, izuzev u Poreskoj upravi RS, plaćaju razne takse i naknade", kazao je Klincov.
Jadranka Cvetković, sekretar Područne privredne komore regije Banjaluka, kazala je da rezultati istraživanja "Nezavisnih" nisu iznenađujući, ukazujući da privrednici, primjera radi, već tri godine bezuspješno traže da se smanje takse za osnivanje i preregistraciju preduzeća.
"Potrebno je da se firme u startu oslobode plaćanja visokih taksi, a druga stvar na koju ukazujemo je brojnost dokumentacije koju treba dostavljati institucijama. Ne znam zbog čega je potrebno stalno kopirati i donositi iste dokumente u više institucija", kazala je Cvjetkovićeva.
Ona je kao ključnu stvar naglasila potrebu političke volje za uređenje ove oblasti i stvaranje povoljne poslovne klime privlačne za investitore.
Nebojša Ristić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kazao je da poslodavci svakodnevno na "svojoj koži" osjećaju nepovoljan privredni ambijent, ističući da su procedure u postregistracijskom postupku još duže i skuplje. On je ocijenio da to ima demorališući aspekt, posebno za strane investitore, pozivajući nadležne institucije da se ozbiljno pozabave ovim problemom.
Bojan Kovačević iz Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS kao ključne prepreke za efikasniji sistem naveo je nedostatak koordinacije i informaciono-tehnološke uvezanosti institucija uključenih u proces registracije i osnivanja privrednog društva, te prebacivanja tereta na stranu u postupku.
"Ne vidim razlog zbog čega sam sud ne bi pribavio potrebnu dokumentaciju iz javnog registra, već to traži od preduzetnika", kazao je Kovačević, zaključujući da smo zbog takvih stvari izrazito nisko rangirani na svim ljestvicama koje pokazuju uslove poslovanja u jednoj zemlji.
Siniša Štrbac iz Odsjeka za privredu Administrativne službe grada Banjaluka, smatra da je ključno pitanje da li treba smanjiti proceduru dobijanja dozvole za rad ili je treba pojeftiniti.
"Ako bi lokalna zajednica prikupljala potrebnu dokumentaciju, trebalo bi zaposliti još više službenika, jer bi procedura izdavanja dozvole sa postojećim brojem radnika trajala duže", rekao je on i ocijenio potrebnim usvojiti predmetne zakone propisane u Evropskoj uniji.
Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista RS - SWOT smatra da nadležne institucije ili ne znaju ili ne žele da ulaze u promjenu postojećeg stanja, ističući da RS još nema potrebne resurse da prilagodi procedurama registracije privrednih društva koje važe u EU.
"Ključni faktor je uvođenje elektronskog potpisa, koji bi pojednostavio stvari, pogotovo nakon uvezivanja institucija", kazao je Duduković.
Direktor Republičkog zavoda za statistiku RS Radmila Čičković rekla je da su istraživanja poput ovog koje su sprovele "Nezavisne" dobar korak za poboljšanje privrednog ambijenta.
Ona je ukazala da RS u ovom momentu ne može primijeniti rješenja iz EU, jer nedostaje potrebna infrastruktura, ali je istakla potrebu uvođenja elektronske dokumentacije koja bi obezbijedila da stranka više ne mora fizički da dolazi u institucije uključene u proces osnivanja privrednog društva.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, upoznao je prisutne s projektima na kojima radi ta institucija, posebno uvođenjem elektronskog potpisa, za sada u republičke organe uprave. Vladi RS su, ukazuje, predložili da nosilac posla digitalne sertifikacije za sva pravna i fizička lica bude Poreska uprava RS, smatrajući da bi zaživljavanje tog projekta uveliko kreiralo uslove za pojednostavljenje procedura za privrednike.
On je rekao da je krajnji cilj uspostavljanje servisa "one stop shop" (sve na jednom mjestu), navodeći primjer Estonije, gdje se privredno društvo registruje za svega četiri sata.
"Možda nam to sada izgleda kao isuviše revolucionarno i nedostižno rješenje, pogotovo što iziskuje ogromna sredstva, ali tome treba težiti", kazao je Rajčević.
Irena Mojović, predsjednik Notarske komore RS, kao osnovni problem istakla je neuređen sistem i naslijeđen niz suvišnih zakonskih rješenja. Kao prvo što se treba "brisati" navela je zakonsku potrebu dokazivanja da lice koje osniva firmu nema neplaćenih novčanih kazni, pitajući kako je neko mogao saobraćajni prekršaj vezati za pokretanje biznisa.
Prema njenim riječima, potrebno je poboljšati i Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o privrednim društvima i Zakon o registraciji poslovnih subjekata.
Cvijić: Preduzetnik radi tuđi posao
Milan Cvijić, pomoćnik ministra za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u Vladi RS, kazao je da je činjenica da preduzetnik kroz cijeli postupak osnivanja radi tuđi posao.
On je ukazao da barijere za preduzetnike nisu prisutne samo kroz početak rada firme, već i kroz naknadne takse, koje usvajaju organi lokalne samouprave. On je naveo da privredu RS u obimu od 99,6 odsto čine MSP zbog čega smatra potrebnim organizovati i tematsku sjednicu Vlade RS sa temom podrške preduzetništvu.
"Moramo raditi na tome da MSP imaju pravnu sigurnost za poslovanje, omogućiti im jednostavnije i jeftinije javne nabavke i pomoći im u inovacijama", rekao je Cvijić, ističući neophodnost administrativne i informatičke podrške.