BRISEL - Osam evropskih banaka ne bi izdržalo ozbiljne finansijske probleme poput duge recesije, pokazala je dubinska analiza koju je sprovela Evropska agencija za banke (EBA) u 21 evropskoj zemlji.
U drugom stres testu procijenjeno je 90 banaka, a najranjivijima pokazale su se španske (pet ih nije zadovoljilo), grčke (dvije problematične) i jedna austrijska banka. Tim bankama nedostaje ukupno 2,5 milijardi evra kapitala u slučaju najgoreg ekonomskog scenarija, saopštila je EBA.
Dubinsku analizu nisu prošle grčke Eurobank Ergasias i Agricultural Bank of Greece (ATEbank), austrijska Volksbanka te španske Banco Pastor, Caja de Ahorros del Mediterraneo, Banco Grupo Caja3, CatalunyaCaixa i Unnim.
U provjeri je određen prag stope adekvatnosti kapitala od pet odsto, a 16 banaka je jedva prošlo test, odnosno zabilježile su adekvatnost između pet i šest odsto.
Dvanaest banaka iz Njemačke, zemlje predvodnice evropske ekonomije, prošlo je test, a regionalna banka Helaba nije se željela podvrgnuti testu, navodeći kako će objaviti analizu koju je sama napravila.
U provjeri određen prag stope adekvatnosti kapitala od pet odsto
Zanimljiv je rezultat italijanskih banaka zbog velikog spoljnog duga koji opterećuje tu zemlju. Sve su zadovoljile Evropsku agenciju za banke s prosječnom stopom adekvatnosti kapitala od 7,3 odsto. Vodeće italijanske banke UniCredit i Intesa Sanpaolo prošle su sa stopom adekvatnosti od 6,7, odnosno 8,9 odsto.
Direktor Volksbanke, koja ima svoje kćerke banke i u Banjaluci i Sarajevu, izjavio je kako rezultat stres testa dolazi u "nezgodno vrijeme", jer test nije uzeo u obzir nove mjere koje su povećale kapitalizaciju banke. Jedna od njih je i prodaja Volksbank International ruskoj banci Sberbank.
Osim osam banaka koje nisu zadovoljile standarde regulatornog tijela, zabrinjavajuće je da bi još 20 banaka bilo "u crvenom" da im nije priznat kapital koji su prikupile od početka testiranja krajem prošle godine do danas. Njima je EBA dopustila da pribroje i novac koji tek treba da dobiju.
Ekonomski analitičari prigovaraju Evropskoj agenciji za banke što u kriterijume u testu nije bio uključen rizik od izloženosti prema državnim obveznicama, misleći pritom prvenstveno na Grčku, Portugal i Irsku, ali i ovakav test bankama koje nisu prošle i centralnim bankama u njihovim zemljama daje snažno upozorenje da određene dijelove fiskalne politike moraju hitno promijeniti.
Najranjivijima pokazale su se španske banke (pet ih nije zadovoljilo), grčke (dvije problematične) i jedna austrijska banka
Bankari vjeruju kako se zahtjev za dodatnim "razotkrivanjem" banaka odnosi na pojedinosti kreditne izloženosti banaka ostalim finansijskim institucijama, te korporativnim i hipotekarnim korisnicima kredita, što može uticati na kreditne portfelje određenih kupaca. Odluka o dodatnom razotkrivanju naišla je na odobravanje od strane mnogih finansijskih stručnjaka koji smatraju da informacije o kreditnoj izloženosti imaju veliku vrijednost za investicijske banke koje upravljaju imovinom svojih klijenata.
Ipak, neke banke strahuju da bi veća dostupnost informacija o kreditnoj izloženosti mogla biti problem. Centralni kreditni odbor Njemačke (ZKA) tako upozorava da veće razotkrivanje može podstaći ciljane špekulacije protiv nekih banaka. Analitičari, međutim, odbacuju ovakve tužbe, navodeći kako je nemoguće podsticati povjerenje u finansijski sistem i evropske banke bez transparentnosti.