BANJALUKA - Restriktivniji zakoni koji regulišu tržište osiguranja u BiH koji bi trebalo da zažive u narednih nekoliko mjeseci dovešće do preuzimanja slabijih osiguravajućih društava od strane jačih kuća iz regiona, a možda i spajanja nekih bh. društava, kažu učesnici u tom procesu.
Osiguravajuća društva koja žele imati širu paletu usluga, po novim entitetskim zakonima, moraće imati osnivački kapital od najmanje osam miliona KM, a kao novina uvode se i garantni fondovi za isplatu šteta. Društva koja ne ispune uslove koje predviđa zakon izgubila bi dozvolu za rad.
Analitičari smatraju da će to, ipak, uzrokovati likvidacije slabijih društava, ukazujući da je započeo proces preuzimanja domaćih kuća od strane jačih kompanija iz regiona kao preteče najvećih evropskih `igrača`.
Beogradsko `Dunav osiguranje` je prošle godine preuzelo banjalučko `Kosig Dunav osiguranje` i sada se, kako saznajemo, interesuje i za `Jahorina osiguranje`. Osiguravajuću kuću iz Pala, takođe, `mjere` srbijanska `Delta`, koja je u vlasništvu Italijana, pa čak i slovenačko `Triglav osiguranje` za koje se već zna da će do kraja aprila preuzeti banjalučki `Krajina Kopaonik`. `Bobar osiguranje` iz Bijeljine se, tvrde upućeni, nudi na prodaju mostarskom `Eurohercu`, dok je `Croatia osiguranje`, koje odranije djeluje u FBiH, nedavno ušlo i na tržište RS.
Borko Popović, predsjednik Udruženja osiguravajućih društava u RS, kaže da većina kuća ni ne želi likvidaciju konkurenta, jer će svi kroz zaštitni fond morati vraćati njegove neisplaćene štete.
`Lično smatram da domaća društva treba da se spajaju, ali će se to teško sprovesti, jer svako želi biti gazda`, kaže Popović.
U organizaciji TARMIS, pod čijim nadzorom se sprovodi reforma osiguranja, smatraju da je trenutnih dvadesetak osiguravajućih kuća u BiH previše za ovako malo tržište, ali nisu željeli prognozirati njihov `optimalni` broj.
Herald Herman, vođa tima TARMIS-a, smatra da će primjena novih zakona prvenstveno zavisiti od političke podrške agencijama za nadzor osiguranja. On ističe da će rigorozniji zakoni srediti stanje na tržištu i obezbijediti bolje proizvode za osiguranike.
U pojedinim osiguravajućim kućama u RS, pak, nisu pretjerano zadovoljni rezultatima reformi, ističući da su i dalje prisutne damping cijene kod osiguranja od autoodgovornosti, te da nije usvojena legislativa koja bi trebalo da prati ovako krupne reforme.
`Još nemamo novi zakon o knjigovodstvu, pa nije poznato koje standarde treba da primijenimo. Revizori nas tjeraju da primjenjujemo međunarodne standarde, a svi u državi rade po domaćim, starim standardima`, kaže Zoran Kalinić, direktor `Krajina Kopaonik osiguranja`.
On ističe da će postojeća reforma, ipak, vremenom vratiti izgubljeno povjerenje građana u osiguravajuća društva koja sada ne isplaćuju štete na vrijeme niti u iznosima koje osiguranici očekuju.
Agencija za nadzor osiguranja FBiH najavila je da će u tom entitetu od 18. aprila početi primjena zakona kojim se predviđa da šteta na temelju podnesenog zahtjeva mora biti isplaćena u roku od 60 dana ukoliko društva ne žele doći pod udar te institucije.
Osiguranje od autoodgovornosti čini većinu portfelja
Nerazvijenost tržišta osiguranja u BiH, navode analitičari, najbolje se oslikava u podatku da više od 70 odsto premija čini obavezno osiguranje od autoodgovornosti.
Novi zakoni i pojačana konkurencija, kako se očekuje, dovešće do većeg učešća životnog i dobrovoljnog zdravstvenog i penzionog osiguranja.
`Onaj ko se bazira samo na autoodgovornosti osuđen je na propast. Sada slijede reforme javnih fondova i ona društva koja budu imala dovoljno kapitala da prva uđu u tu oblast sa osnivanjem fondova imaju perspektivu`, kažu u Udruženju osiguravajućih društava RS.
U TARMIS-u ukazuju da je slaba razvijenost portfelja osiguranja posljedica nedostatka obveznica na tržištu kapitala koje su u svijetu i regionu omiljene hartije za ulaganje osiguravajućih kuća.