BANJALUKA - Industrijska proizvodnja u oba entiteta u prvom tromjesečju bilježi pad u odnosu na isti period prošle godine, s tim da su silazni pokazatelji u FBiH skoro duplo izraženiji nego u RS.
Ukupna industrijska proizvodnja u RS je u periodu januar - mart pala za 5,1 odsto, pogurana niskom produkcijom prerađivačkog sektora, dok je proizvodnja u FBiH oborena za 9,6 odsto, prije svega zbog posrtanja u elektroenergetskom i gasnom sektoru.
Prerađivačka industrija u RS je u prvom kvartalu godine smanjena za zabrinjavajućih 9,1 odsto, produkcija u elektroenergetskom sektoru je smanjena za 2,1 odsto, a u rudarstvu za 1,6 odsto.
U FBiH se, pak, pravi sunovrat bilježi u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom i vodom za čak 23,8 odsto, dok je prerađivačka industrija u padu za šest procenata. Jedini sektor sa pozitivnim predznakom je oblast vađenja ruda i kamena, koja je porasla za blagih 0,5 odsto.
Posmatrajući po pojedinačnim djelatnostima, najveći padovi u FBiH se bilježe u proizvodnji kancelarijskih mašina za 63,6 odsto, zatim, drvopreradi 30 odsto, proizvodnji mašina i uređaja 29,3 odsto, proizvodnji koksa 29,2 odsto, te vađenju ruda metala, koje je smanjeno za 25,2 odsto.
Sa druge strane, prerađivačka industrija se od generalnog potonuća "brani" kroz rast proizvodnje instrumenata koji je u prvom tromjesečju bio 34 odsto, zatim proizvodnje namještaja, koja je povećana za 21,1 odsto, gume i plastike za 20,3 odsto i duvanskih prerađevina za 10,6 odsto.
Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, podatke o padu industrijske proizvodnje u BiH, posebno u prerađivačkom sektoru, smatra zabrinjavajućim, ali i očekivanim usljed izostanka reformskih poteza i adekvatnih ekonomskih mjera.
"Ekonomska slika je dosta sumorna, jer nosioci vlasti, pogotovo u FBiH, nemaju nijednu cjelovitu ekonomsku mjeru, pa se iz nemoći okreću produkovanju političkih sukoba. Kada su iscrpili sve unutrašnje rezerve koje su održavale ekonomski rast do 2008. godine, započeli su s igrokazom koji traje i sada. Kojekakve najave o investicijama u javnom sektoru, kao što je koridor 5c su prazne priče od čije realizacije neće biti ništa", uvjeren je Kešetović.
On kaže da su proces fiskalizacije i jačanje parafiskalnih nameta kroz razne opštinske takse i naknade praktično "sasjekli" preduzetničke inicijative i ugušili sektor malih i srednjih preduzeća.
Kešetović je uvjeren da najgori ekonomski period za BiH tek slijedi sa prispijevanjem na naplatu obaveza Međunarodnog monetarnog fonda uz očekivano pogoršanje kreditnog rejtinga BiH koje će poskupjeti finansiranje na domaćem tržištu i dodatno zakočiti privredne aktivnosti.