Pandemija virusa korona stvorila je negativan trend u oblastima direktnih stranih investicija na području regije Doboj koja je poznata po inostranim investicijama, kaže Radovan Pazurević, predsjednik Područne privredne komore Doboj, ističući da samo opština Derventa ima oko 40 privrednih društava u koje je uložen inostrani kapital.
"Polovina inostranih investitora je potvrdila nastavak investicija, dok je ostatak najavio odgađanje planiranih investicija ili potpuno odustao od njih. Što se tiče domaćih investicija, njih praktično neće biti ukoliko ne bude olakšica po osnovu reinvestiranja", rekao je Pazurević u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Kako je pandemija virusa korona uticala na privredu u vašoj regiji? Koliku štetu su pretrpjeli ili trpe privrednici?
PAZUREVIĆ: Privredna komora je pozvala domaća privredna društva, suočena sa poteškoćama u poslovanju, da prijave probleme poslovanja, da bi se sagledao ukupni ambijent privređivanja i kreirala sveobuhvatna analiza. Utvrđeni uticaj pandemije korone na privredna društva je širokoobuhvatan i mnogostruk, jer je posljedice kovida-19 na svoje poslovanje osjetilo 99 odsto privrednih društava.
Finansijska šteta u poslovanju privrednih društava bila je nivoa: do 50.000 KM kod 52 odsto, 50.000-100.000 kod 17 odsto, 100.000-500.000 kod 16 odsto, 500.000-1.000.000 kod dva odsto i veća od 1.000.000 kod dva odsto privrednih društava, dok 11 odsto privrednih društava nije imalo finansijsku štetu. Samo zbog proljetne štete privredna društva će morati biti zatvorena u četiri odsto slučajeva. Nikakva direktna šteta nije postojala kod šest odsto privrednih društava, a niti jedno se nije izjasnilo da je ostvarilo zaradu. Ako se nastalo stanje produži, prema procjeni privrednih društava, u narednom periodu šteta će biti i veća.
NN: Koje djelatnosti su pretrpjele najveću štetu na području koje pokriva Područna privredna komora Doboj?
PAZUREVIĆ: Nije moguće eksplicitno navesti koja je djelatnost pretrpjela i još trpi najveću štetu. Svakome je njegova muka najteža. Definitivno najveću štetu pretrpjele su djelatnosti na koje se neposredno odnosila zabrana poslovanja kao što su drumski prevoz putnika, trgovina, ugostiteljstvo, itd. Za potpuni ili djelimični pad prihoda zaslužna je i smanjena kupovna moć stanovništva.
U djelatnosti industrije proizvoda od kože kojoj pripada "Sanino" Derventa, aktuelna situacija može se, najblaže rečeno, ocijeniti kao vrlo složena i neizvjesna. Narudžbe za lon poslove, a takvih je više od 90 odsto poslova s inostranstvom u ovoj djelatnosti, su smanjene, a proizvođači obuće orijentisani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u ekstremno teškoj situaciji. Manja potražnja je uzrokovala dodatni pritisak na proizvođače pa će vjerovatno opstati samo oni koji posjeduju visok kvalitet proizvoda, poštuju rokove isporuke i fleksibilni su na promjene zahtjeva kupaca.
S obzirom na to da se zbog korone radi manje nego uobičajeno, polugodišnji finansijski rezultati u ovoj branši su negativni, a privredna društva se nadaju i čine sve kako bi na kraju godine ostvarila barem "pozitivnu nulu".
NN: Ova regija važi za onu koja ima mnogo inostranih investicija. Da li je spriječen dolazak inostranih poslovnih partnera i kakve su posljedice?
PAZUREVIĆ: Pojedine opštine regije Doboj poznate su po inostranim investicijama, na primjer opština Derventa ima oko 40 privrednih društava u koje je uložen inostrani kapital, s najavama daljeg inostranog ulaganja. Ipak, pandemija je stvorila dugotrajno negativan trend u oblastima direktnih stranih investicija, sigurnosti međunarodnih trgovinskih politika, formi međunarodne proizvodnje, itd. Oko polovine inostranih investitora je potvrdilo nastavak investicija, dok je ostatak najavio odgađanje planiranih investicija ili potpuno odustao od njih. Što se tiče domaćih investicija, njih praktično neće biti ukoliko ne bude olakšica po osnovu reinvestiranja.
NN: Koliki uticaj je ostavila korona na spoljnotrgovinsku razmjenu?
PAZUREVIĆ: U vanjskotrgovinskoj razmjeni privredna društva su osjetila posljedice, i to kod: uvoza 20 odsto, izvoza devet odsto, a i kod uvoza i kod izvoza 54 odsto, dok posljedice nije osjetilo 17 odsto privrednih društava. Došlo je do otkaza ili storniranja dogovorenih poslova ili poslovnih projekata i naružbi od domaćih i/ili ino-partnera (Njemačka, Francuska, Italija), te nemogućnosti realizacije ranije potpisanih dugoročnih ugovora.
Najveći problem u međunarodnoj razmjeni je stopiran izvoz, odnosno nemogućnost isporuke proizvoda uopšte ili na vrijeme zbog otežanog transporta, što je prolongiralo i usložnjavalo skladištenje neisporučenih gotovih proizvoda i naplatu potraživanja, posebno u inostranstvu (Italija, Španija, Hrvatska).
NN: Da li je bilo otpuštanja radnika tokom pandemije?
PAZUREVIĆ: Praktično u privrednim društvima nije bilo klasičnog otpuštanja zaposlenih, ali ukoliko se pandemija uskoro ne okonča, a sve rezerve potroše, definitivno će doći do masovnog otpuštanja do sada jedva zadržavanih radnika.
Osnovna težnja privrednih društava bila je identična ciljevima organa vlasti RS i podrazumijevala je očuvanje broja zaposlenika. U pograničnim područjima, a takve su sjeverne opštine, zbog blizine granice stotine radnika su dnevno prelazile granicu BiH da bi došli na posao, a s pojavom pandemije prelasci su postali diskutabilni pa su jedina rješenja bili godišnji odmor ili bolovanje.
NN: Mogu li građani dobojske regije očekivati nove investicije i kad?
PAZUREVIĆ: Obnavljanje potražnje i rast potrošnje u EU dobre su vijesti i za naše privrednike s obzirom na to da sa zemljama EU ostvarujemo oko 70 odsto trgovinske razmjene, a veliki broj domaćih izvozno orijentisanih privrednih društava, uključujući i ona s područja PKRS-PPK Doboj, u vezi je sa tržištima EU zemalja.
Osim toga, IRB RS, Garantni fond i poslovne banke moraće da odgovore zadatku i da obezbijede nedostajući obrtni kapital privrednim društvima kako bi mogli pokrenuti proizvodne procese i nastaviti s izvozom. Takođe, mjere se moraju odnositi i na investicije koje treba pokušati oživjeti. Nažalost, kao i u svim drugim zemljama Vlada RS će se morati zadužiti kod EU i međunarodnih finansijskih institucija, te se i dalje nastaviti zaduživati ako žele obezbijediti investicije.
NN: Da li imate problema s radnom snagom u vašoj regiji, ima li potrebe za novim radnim mjestima? Šta je potrebno za oporavak privrede?
PAZUREVIĆ: Iako je kod nas i prije pandemije bilo mnoštvo problema sa radnom snagom, pri čemu su se posebno izdvajali problem odlaska mlade edukovane i obučene radne snage u inostranstvo i problem adekvatnosti aktuelnog obrazovnog sistema sa stanovišta potreba privrede, u aktuelnom trenutku ti problemi su gurnuti pod tepih i praktično se uopšte ne razmatraju, ali čim se situacija normalizuje ponovo će biti problema da se radna snaga zadrži.
Da bi se osnažila finansijska struktura privrednih društava, zadržala likvidnost, pospješila plaćanja u privredi i privrednicima omogućila isplata plata i očuvala radna mjesta i nivo zaposlenosti, od državnih, entitetskih i lokalnih organa uprave se zahtijeva preduzimanje mnoštva mjera koje uključuju i obezbjeđenje namjenske finansijske pomoći privrednim društvima.
Krize dolaze i prolaze, sastavni su dio svakog poslovanja i ponavljaće se i dalje. Privredna društva su svjesna da će i aktuelna kriza proći i da je potrebno preduzeti sve korake u pripremi za revitalizaciju poslovanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.