Privreda

Počela gradnja Južnog toka

Počela gradnja Južnog toka
Počela gradnja Južnog toka
Srna

MOSKVA - Gradnja novog gasovoda "Južni tok" počela je danas s ciljem da 2015. godine počne transportovanje ruskog gasa do 38 miliona domaćinstava na jugu Evrope.

Početku gradnje u crnomorskom obalskom gradu Anapa prisustvovao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Gasovod će biti dug 2.400 kilometara i protezaće se preko Crnog mora i teritorija Srbije, Mađarske i Slovenije, do Italije.

Iza ovog projekta vrijednog više milijardi evra stoji ruski energetski gigant "Gasprom", koji je vlasnik 50 odsto akcija konzorcijuma koji rukovodi ovim poslom.

Ostalih 50 odsto podijeljeno je između italijanske kompanije ENI, francuskog EDF i njemačke firme BASF, prenio je "Dojče vele".

Gasovod će moći da transportuje 63 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a njegova gradnja biće dovršena 2015. godine po cijeni od minimalno 16 milijardi evra.

"Južni tok" će biti usklađen sa radom "Sjevernog toka", gasovoda koji je dovršen 2011. godine. Ovaj gasovod transportuje 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa preko Baltičkog mora do Njemačke i zapadne Evrope, pri čemu su zaobiđene Poljska i Ukrajina.

Gasovod značajan za rusku i evropsku energetiku

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas na svečanosti povodom početka izgradnje gasovoda "Južni tok" u gradu Anapa na Crnom moru, u južnom ruskom regionu Krasnodar, da je ovaj događaj značajan ne samo za rusku, već i evropsku energetiku.

"Danas pristupamo praktičnoj realizaciji jednog od najvećih infrastrukturnih projekata, odnosno izgradnji sistema za transport gasa ispod površine Crnog mora", istakao je Putin na ceremoniji zavarivanja prvog spoja gasovoda, prenijela je agencija Itar-tas.

On je dodao da će uporedo sa "Sjevernim tokom", koji ide po dnu Baltičkog mora, "Južni tok" stvoriti uslove za sigurno snabdijevanje ruskim gasom glavnih korisnika u južnoj Evropi.

Prema njegovim riječima, realizacija ovog projekta biće provedena po najsavremenijim tehnološkim i ekološkim standardima, a Crno more neće biti ugroženo.

"Ovaj projekat je međunarodnog karaktera i u njemu učestvuju mnoge evropske zemlje", rekao je Putin na počeku radova, čemu je prisustvovala i delegacija Srbije na čelu sa ministrom energetike Zoranom Mihajlovićem.

Putin je rekao da je dovoljno reći da će u prvoj fazi gasom biti snabdijevano minimum šest država – Bugarska, Srbija, Slovenija, Mađarska, Italija i Hrvatska, te dodao da u ovom projektu učestvuju vodeće kompanije iz zapadne Evrope, Francuske i Njemačke.

"Ovaj projekat je dobio punu političku podršku u svim zemljama partnerima, potpisani su svi međudržavni sporazumi i donesene sve investicione odluke", istakao je Putin.

On je napomenuo da će ovim gasovodom teći 63 milijarde metara kubnih gasa i da su radovi počeli još 2010. godine, te izrazio nadu da će ovaj posao biti uspješan.

Ruski predsjednik je istakao da realizacija projekta "Južni tok" neće naštetiti ekologiji i pojasnio kako se vrši monitoring na prostoru gdje se gradi gasovod, kao i da se odgovarajuće informacije prebacuju svim zemljama učesnicima.

"Ne samo da neće biti nikakve štete, nego upravo suprotno, proučavanje i istraživanje Crnog mora pomoći će da se očuva njegova čistoća i ekološka bezbjednost", rekao je Putin.

Svečanoj ceremoniji prisustvovali su predsjednik Upravnog odbora njemačkog koncerna "BASF" Kurt Bok, direktor kompanije "Sjeverni tok AG" Matijas Varnig, generalni direktor italijanskog "Enija" Paolo Skaroni, glavni izvršni direktor kopmanije "Južni tok transport" Marsel Kramer, generalni direktor francuske firme "EDF" Enri Proglio, te izvršni direktor međunarodne agencije za energetiku Marija van der  Huven.

Svečanosti su prisustvovali i visoki gosti iz zemalja čijom teritorijom će proći gasovod.

Bez Ankare u "Južnom toku"

Turski ministar energetike Taner Jildiz saopštio je da Ankara neće učestvovati u gasovodu "Južni tok", čiji je tvorac Rusija, istakavši da više podržava projekte "Južni nabuko" i "Trans-Anadoliju" /TANAP/.

On je dodao da je Turska zainteresovana za veći uvoz ruskog prirodnog gasa zbog rastuće unutrašnje potrošnje.

Još nije jasno da li Turska planira da dobija više ruskog gasa putem "Plavog toka", glavnog gasovoda preko Crnog mora, ili preko kopna, odnosno Bugarske.

Najčitanije