LONDON - Svjetski lideri stigli su juče u London na dvodnevni samit Grupe najrazvijenijih i zemalja u razvoju (G20), na kojem bi trebalo da budu donesene mjere za rješavanje najveće finansijske krize od tridesetih godina prošlog vijeka.
Dvodnevni samit zvanično je trebalo da počne sinoć kada su lideri trebalo da prisustvuju prijemu kod britanske kraljice Elizabete II u Bakingemskoj palati.
I prije početka samita na površinu su, međutim, isplivale brojne razlike u stavovima najuticajnijih zemalja koje će zastupati na skupu. Očekivanja da će na samitu biti usvojen konačan plan za stimulisanje svjetske ekonomije ublažena su usljed neslaganja između Evrope sa jedne i SAD, Japana i Velike Britanije sa druge strane. Glavni razlog tih neslaganja je američki zahtjev da evropske države nastave sa donošenjem paketa za podsticaj ekonomije, što su Evropljani, s izuzetkom Britanaca, redom odbili ustvrdivši da su dosadašnje mjere tog tipa sasvim dovoljne. Umjesto toga, evropski lideri se zalažu za duboku reformu globalnog finansijskog sistema i povećanje sredstava za Međunarodni monetarni fond kako bi ta institucija nastavila s podrškom ugroženim zemljama. Kako bi se pokušali zbližiti stavovi prvi direktni sastanci i pregovori počeli su već juče, a bilateralne susrete radnim doručkom otvorili su britanski premijer Gordon i američki predsjednik Barak Obama.
Obama je apelovao da najveće ekonomske sile ostave po strani međusobne nesuglasice radi rješavanja globalne krize i obećao da će Vašington slušati, ali i biti lider u toj borbi.
"Apsolutno sam uvjeren da će ovaj sastanak odraziti ogroman konsenzus o potrebi da se problemi rješavaju na konkretan način", rekao je Obama i naglasio da postoji potpuna saglasnost da su zemljama u razvoju potrebna dodatna sredstva da bi prevazišle ekonomsku krizu.
Obama je zatražio od ostalih lidera da podstiču ekonomski rast i rade zajedno na reformi regulative, te da ne zapadnu u protekcionizam i druge greške koje su pomogle jačanju "velike depresije" tridesetih godina prošlog vijeka.
Najveće protivljenje Obaminim prijedlozima izrazile su Francuska i Njemačka, koje su objavile da su nezadovoljne nacrtom saopštenja koje se sastavlja za samit G20.
"Ni Francuska, niti Njemačka nisu zadovoljne sadašnjim prijedlozima", rekao je francuski predsjednik Nikola Sarkozi nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Agelom Merkel.
On je ponovio prijetnju da će napustiti skup ukoliko lideri ne budu uvažili pozive za uvođenje jače regulacije globalnih finansija.
"Neću biti dio lažnog samita, koji bi bio okončan saopštenjem o praznim kompromisima, koji ne rješavaju probleme s kojima se suočavamo", rekao je francuski lider.
Francuska i Njemačka, žele uvođenje novih finansijskih normi, regulativa u vezi s isplatom bonusa direktorima kompanija, bankarima i brokerima uz odredbu o kažnjavanju preuzimanja prevelikog rizika, uspostavljanje registra hedž fondova i ukidanje poreskih rajeva zasnovanih na bankarskim tajnama.
U nacrtu saopštenja sa samita G20, koji je procurio u javnost, navodi se da lideri podržavaju otvorenu svjetsku ekonomiju zasnovanu na tržišnim principima, efikasnu regulaciju i snažne globalne institucije.
Uoči samita Merkelova se susrela i s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim, a nakon sastanka izjavili su da imaju slične pozicije i da samit mora da označi početak napora za reformu svjetske finansijske strukture.
"Moramo da provjerimo da li je Evropa sprovela potrebne mjere, da li su to učinile SAD, Rusija i Kina. Sve će profunkcionisati samo u slučaju da svi urade svoj domaći zadatak kada se vrate u matične zemlje", rekla je Merkelova.
Medvedev se saglasio s Merkelovom ističući da je najvažnije da je od velike važnosti da samit bude start za veliki rad za stvaranje nove finansijske arhitekture. Jedna od mjera koje je Rusija predložila jeste i uvođenje nadnacionalne valute koja bi mogla da zamijeni dolar kao valutu svjetskih deviznih rezervi. Ta inicijativa naišla je na neslaganje u većini zemalja izuzev Kine.
Japanski premijer Taro Aso optužio je Njemačku da ne shvata značaj fiskalnih stimulacija za rješavanje krize. Japan je podržao zahtjev SAD da države upumpaju još novca u svoje ekonomije, a Aso je izjavio da planira da izdvoji dodatna budžetska sredstva za finansiranje novog stimulacionog paketa.
Na značaj samita ukazuju podaci da se u zemljama koje okuplja stvara oko 90 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, obavlja se 80 procenata svjetske trgovine, a u njima živi dvije trećina svjetskog stanovništva. G20 čine Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija, SAD i EU koju predstavljaju predsjedništvo i Evropska centralna banka. G20 se prvi put sastala u Berlinu 1999. godine, a nastala je kao odgovor na azijsku finansijsku krizu 1997. i 1998. godine.
Neviđene mjere obezbjeđenja
London se uoči početka samita G20 nalazi pod opsadom, a oko 5.000 britanskih policajaca i 1.200 pripadnika ličnog obezbjeđenja, čuvaće narednih dana lidere. Bezbjednosne snage rasporedile su u britanskoj prijestonici snajperske timove, otvori za kanalizaciju su zatvoreni, kontejneri za smeće uklonjeni sa ulica, a bezbjednosne kamere kontrolišu dešavanja u gradu. Osim kamerama postavljenim na ulici, svi skupovi biće snimani iz helikoptera i putem ručnih kamera koje će nositi policajci.
Britanci će se, pored velikih antiglobalističkih demonstracija u Londonu, suočiti sa, kako se procjenjuje, najvećom bezbjednosnom operacijom u istoriji, koja će koštati više od deset miliona evra. Očekuje se da skup koji organizuju protivnici klimatskih promjena u svijetu prođe bez incidenata, ali opasnost od izbijanja nasilja postoji od anarhista, koji su već na internet blogovima razgovarali o napadima na banke. Zbog opasnosti od nereda, mnoge radnje i kompanije su zabarikadirale izlaze koji gledaju na ulicu, sastanci su otkazani, a zaposlenima u finansijskom centru Londona je naređeno da narednih dana rade od kuće kako ne bi došli u sukob sa demonstrantima. Bankarima i brokerima je preporučeno da prepoznatljiva odijela zamijene ležernijom odjećom. Očekuje se da će protesti biti koncentrisani na prostor oko sjedišta centralne banke Engleske u centru grada.
Papin apel
Papa Benedikt Šesnaesti pozvao je lidere zemalja G20 da vrate moral finansijskom svijetu.
"Moraju se razmotriti sve predložene mjere za savladavanje ove krize kako bi se ponudila bezbjednost porodica i stabilnost radnika te vratio moral finansijskom svijetu", navodi papa u pismu upućenom domaćinu samita britanskom premijeru Gordonu Braunu.
Podsjetio je da se nedavno vratio iz sedmodnevne posjete Africi i istakao da je iz prve ruke vidio realnost ozbiljnog siromaštva i marginalizacije i da bi globalna kriza dramatično mogla pogoršati nevolje Afrikanaca.