SARAJEVO - Prema podacima poreskih uprava u Bosni i Hercegovini, u prošloj godini utajeno je 44,9 miliona KM poreza, ali stručnjaci smatraju da je stvarni iznos mnogo veći i mjeri se stotinama miliona KM.
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH podnijela je u 2010. godini 110 izvještaja zbog sumnji da je počinjeno neko od krivičnih djela, pri čemu je pričinjena šteta za budžet BiH u vrijednosti 31 milion KM.
"Od ovih izvještaja, 48 se odnosi na krivično djelo poreska utaje, a visina utajenog poreza iznosi oko 12,5 miliona KM. U još sedam izvještaja izvršioci su osumnjičeni za krivično djelo neplaćanja poreza, pri čemu je pričinjena šteta u vrijednosti tri milona KM", kaže Ratko Kovačević portparol UIO BiH.
Poreske utaje počinjene su na različite načine, između ostalog, podnošenjem PDV prijave s lažnim podacima, korištenjem netačnih podataka o ulaznom i izlaznom PDV-u radi smanjenja obaveze, iskazivanjem PDV-a na računima dobavljača koji nisu obveznici PDV-a, kao i nepodnošenjem PDV prijave.
Poreska uprava RS podnijela je prošle godine 16 izvještaja Tužilaštvu, od kojih je 12 zbog sumnje da su počinjena krivična djela zloupotrebe ovlaštenja u privredi. Dva izvještaja podnesena su zbog sumnji o utaji poreza i doprinosa, te još dva zbog lažne poreske prijave, a ukupna šteta za budžet RS procjenjuje se na 2,9 miliona KM.
Poreska uprava FBiH podnijela je krivične izvještaje u 108 slučajeva uz procijenjenu vrijednost utajenog poreza od 26,5 miliona KM. Najveći dio utajenog poreza odnosi se na neplaćanje doprinosa na plate.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da su utaje zasigurno mnogo veće od onih koje otkriju poreski inspektori, ali da niko pouzdano ne može procijeniti koliko realno iznose.
"Mi smo ušli u sistem gdje je porez obaveza, ali ne mogu reći da imamo savršen mehanizam koji ne dozvoljava poreske utaje. Za tako nešto poreske uprave moraju biti međusobno povezane, a inspektori educirani. Međutim, iz godine u godinu kontrola će biti efikasnija, a time i finansijska disciplina i prihodi od poreza veći", kaže Bakšić.
Smatra da će uvijek biti onih koji će nastojati kriminalnim radnjama izbjeći plaćanje obaveza, ali upozorava i da postoji problem glomazne države koja previše uzima poslodavcima, a premalo daje.
"Poslodavci koji neredovno plaćaju obaveze dijelom su nezadovoljni zbog takvog odnosa države koja nije u njihovoj funkciji, ali dijelom i zbog nemogućnosti da budu konkurentniji. Kada se taj odnos promijeni, oni će se odlučivati da plaćaju porez sa zadovoljstvom", tvrdi Bakšić.
Ekonomista Izudin Kešetović smatra da je iznos utajenog poreza koji su prijavile poreske uprave veoma mali.
"Ako su samo toliko utaja otkrile, bolje bi bilo da ne rade taj posao, jer skuplje dođe njihovo izdržavanje. Postoje znatno veće mogućnosti za ubiranje poreza, ali se efikasnošću fiskalnog sistema niko ne bavi", kaže Kešetović i dodaje da država uzima kredite umjesto da povećava fiskalni kapacitet.
Objašnjava da dio poreza na dobit nije obuhvaćen sistemom oporezivanja, ali i da postoji problem poreskih administracija koje su neefikasne, jer nisu uvezane, a što stvara veliki prostor za utaju.
Kešetović napominje da postoji razlika među entitetima, jer se u RS ide na izvršenje obaveza kroz stečajni postupak, a u FBiH to ne rade, jer bi primjena takve prakse izazvala nestanak velikog broja firmi.
Stranci rekorderi
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u 2010. podnijela sedam krivičnih izvještaja o poreskoj utaji protiv kineskih državljana, gdje se ukupna šteta za budžet BiH procjenjuje na 1,3 miliona KM.
Takođe, podnesen je i jedan izvještaj o poreznoj utaji i neplaćanju poreza protiv litvanskog državljanina, gdje je prijavljena šteta od 1,7 miliona KM.