BANJALUKA - RS ima mali procenat iskorištenog hidropotencijala, i to svega 30 odsto, a jedan od značajnih neiskorištenih kapaciteta je i vodotok rijeke Ugar, ističu stručnjaci iz oblasti energetike.
Iz tog razloga se, navode oni, već duži niz godina razmatra iskorištavanje tog hidropotencijala, te da se od nekoliko predloženih rješenja, kao najracionalnija opcija izdvaja izgradnja dvije veće hidroelektrane (HE) na rijeci Ugar - Vrletna kosa i Ugar ušće.
Naime, ta dva objekta su i predviđena Vodoprivrednom osnovom RS, pa su kao takva i postojeća rješenja, a samim tim imaju i veliki energetski značaj.
Stručnjaci tvrde da je izgradnje dvije HE na Ugru, predviđene tom osnovom, nasuprot tri HE koje predlaže studija rađena 2007. godine, pored energetskog, značajna i zbog obezbjeđenja potrebnih količina vode u riječnom slivu, kojima će se vršiti izravnavanje i nedostatak vode u nizvodnom dijelu Vrbasa, i to područjima Banjaluke, Laktaša te Lijevče polja za navodnjavanje.
Pored energetskog, značajno je i za obezbjeđenje potrebnih količina vode u riječnom slivu, kojima će se vršiti izravnavanje i nedostatak u nizvodnom dijelu Vrbasa
"Upravo to bi obezbijedila opcija sa Vrletnom kosom, koja ima značajnu akumulaciju i objektom Ugar ušće. Ova opcija energetski daje veću proizvodnju, ali je i veća investicija", smatraju stručnjaci i navode da je njihova izgradnja potrebna u cilju iskorištavanja hidropotencijala i razvoja lokalne zajednice, te da je zbog svega toga neophodno krenuti u taj investicioni ciklus, o kojem se i ranije razmišljalo. Oni navode da je "Elektroprojekt" Zagreb 2007. godine razmatrao mogućnosti sa tri, dvije i čak jednom velikom HE na Ugru, te na kraju napravio varijantu sa tri objekta, koja je nešto jeftinija, ali da se u njoj ipak gubi energetski dio, uz manju proizvodnju i instalisanu snagu.
"Ova druga varijanta sa dva veća objekta bi bilo najkvalitetnije i najracionalnije rješenje", rekao je dobro upućeni stručnjak iz oblasti energetike i dodao da je u toku izrada studije razvoja sliva rijeke Vrbas sa svim pritokama, među kojima je i Ugar, te da se čeka konačan modul koji će biti ponuđen na usvajanje vladama entiteta, a koji je uzeo u obzir sva moguća rješenja.
Inače, vodoprivredna osnova RS za nizvodni dio rijeke Ugar ukazuje na dvije velike HE, sa velikim branama i jednim većim i manjim rezervoarom - Vrletna kosa i Ugar ušće.
Tako se poređenjem prijedloga iz Vodoprivredne osnove, te studije iz 2007. godine može zaključiti da opcija predložena u osnovama daje proizvodnju energije od 94, a ona iz 2007. godine proizvodnju od 78 gigavat-časova.
"Zapremina rezervoara u prvom slučaju iznosi 120 megametara kubnih (120 miliona metara kubnih), a u drugom 25,1 megametar kubni. Investiciona vrijednost u prvom slučaju je 69,9 miliona evra, dok je u studiji 45,1 milion evra", zaključak je poređenja dva predložena rješenja.
Isto tako, investicioni koeficijent je bolji u slučaju rješenja predloženog u studiji 2007. godine, ali je tu problem u činjenici što je Vrletna kosa u osnovama predložena za višenamjenski rezervoar, pa bi dio troškova ulaganja u branu trebalo da bude prebačen i na druge korisnike vode.
Tako bi investicioni koeficijent samo za hidroenergetske objekte bio manji od 0,74.
U toku izrada studije sliva rijeke Vrbas sa svim pritokama
U Ministarstvu industrije energetike i rudarstva RS ranije su rekli da je, prema postojećoj vodoprivrednoj osnovi, na rijeci Ugar bila predviđena izgradnja hidroelektrana HE Ugar ušće i HE Vrletna kosa.
"U toku je izrada integralne vodno-energetske studije razvoja sliva rijeke Vrbas kojom se razmatraju moguća varijantna rješenja. Izrada je povjerena konsultantskoj kompaniji COWI AS iz Norveške, a finansira je Svjetska banka", naveli su u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.
Dogovor
Podsjećamo da su delegacije vlada RS i FBiH, predvođene tadašnjim premijerima Miloradom Dodikom i Nedžadom Brankovićem, dogovorile 6. novembra 2007. godine na Jahorini da formiraju zajedničko preduzeće za izgradnju hidroelektrane Ugar. Tada je i dogovoreno da novac uložen u to preduzeće bude u omjeru 50:50 odsto. Međutim, projekat i dalje "tapka" u mjestu, jer nadležni uporno prebacuju "lopticu odgovornosti" sa jednih na druge.