BANJALUKA - Privrednici Srbije i RS će raditi na snažnijem uvezivanju privrednih potencijala, s ciljem zajedničkog izlaska na treća tržišta, dok auto-industrija RS treba što prije da se uveže u koncept rada kragujevačkog FIAT-a.
Istaknuto je na današnjim susretima privrednika metalskog sektora i elektrosektora, kojem su prisustvovali predstavnici preko 60 kompanija iz Srbije i RS.
Dušan Puača, predsjednik Privredne komore Kragujevac, rekao je da se dolaskom FIAT-a pruža nova šansa za preduzeća RS, koja su radila sa "Zastavom".
Prema njegovim riječima, postoji šansa za ostvarivanje nove saradnje, s tim da firme moraju biti spremne da se uvežu u novi koncept automobilske industrije.
"Sistem FIAT-a je takav da svi oni koji se bave završnom proizvodnjom imaju samo jednu obavezu, a to je da imaju prvi krug strateških dobavljača s kojima komuniciraju, a te firme imaju svoj dalji lanac. Moramo polako da ulazimo u taj lanac, što je odnos koji zahtijeva strateško partnerstvo", rekao je Puača.
Dolaskom FIAT-a pruža se nova šansa za preduzeća RS
On je dodao da se sastanci poput današnjeg organizuju s ciljem da firme više ne komuniciraju samo međusobno, jer su objektivno male, već da kroz konzorcijum firmi budu partneri za velike korporacije koje treba da dođu u okvir automobilske industrije.
Puača je naglasio da je metalski sektor i elektrosektor RS i Srbije prošao kroz tešku tranziciju i lošu privatizaciju, te da pronalazak novih vidova saradnje u ovim sektorima nije nimalo lak.
Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori RS, ovom prilikom je istakao da je Srbija najveći spoljnotrgovinski partner RS, te da je vrijednost ukupne robne razmjene RS prošle godine iznosila 1,3 milijarde KM.
"Svoj rad smo usmjerili na stvaranje osnova bolje privredne saradnje, kako bismo iskoristili priliku da u budućnosti snažnije izađemo na tržišta zemalja s kojima Srbija posjeduje sporazume o slobodnoj trgovini", rekao Ćorić.
On je dodao da sada u perspektivi treba da sagledaju mogućnosti povezivanja preduzeća koja su radila u sistemima IMR-a, IMT-a, te desetak preduzeća iz RS koja su radila za dijelove za nekadašnju kragujevačku "Zastavu".